Odnos među ljudima u Mostaru, za razliku od odnosa među politikama, relativno je pristojan – čak i srdačan, mišljenja je povjesničar Dragan Markovina koji je gostovao u novom izdanju emisije “Izvan okvira” razgovarajući sa Nikolom Vučićem o novoj knjizi “Libanon na Neretvi”, ali i nizu drugih tema koje se tiču odnosa prema povijesti, političkoj situaciji i društvenim relacijama u Bosni i Hercegovini.
“Postoje dvije vrste odnosa u gradu. Postoji odnos među politikama i odnos među ljudima. Odnos među ljudima je relativno pristojan, srdačan. Mislim da ljudi normalno funkcioniraju unutar okvira koji sami žele. Kad bismo više slušali ulicu, a manje političku elitu – bilo bi puno bolje”, kaže za N1 povjesničar Markovina naglašavajući kako javni i tajni politički odnosi nisu jednak, te da se javno inzistira na pokazivanju međupolitičkih netrpeljivosti.
Grad je zatočen u primirju
Socijalističko nasljeđe preživjelo je u getu, govori Dragan Markovina, navodeći da broj Jugoslovena u postotku nije bio prevelik, ali – tvrdi – nije ni zanemariv. To je, kako kaže, integrativno svojstvo grada I trebat će još puno političke volje da ono najbolje iz socijalističkog vremena probamo preslikati u budućnost. Grad je, kako kaže, zatočen u primirju.
“Na svim popisima pisao sam se kao Hrvat, iako sam jugoslavenskog osjećaja. Po mom mišljenju to je jedno te isto, mislim da je to komplementarno, kao što je mislio Miroslav Krleža. To je moj narod. Zapadni dio grada, dio u kojem sam odrastao – to je bio moj univerzum u djetinjstvu. Jedna užasno zločinačka politika je u ime tog naroda pretvorila Mostar u pakao, napravila je puno nepravde prema ljudima koji nisu ni za što krivi. Sve bi bilo lakše da to danas neko prizna, da kaže – oprostite, hajde da vidimo kako ćemo živjeti dalje. Da to iko kaže, intimno bih bio puno mirniji nego sada, a donosi u gradu bili bi puno relaksiraniji”, kaže Markovina.
Problemi Hrvata u BiH
Potrebno je tražiti oprost za sve ono što se ratnih 90-ih godina dešavalo u BiH. S traženjem oprosta, mišljenja je ovaj hrvatski povjesničar, sve ono što na nacionalnoj, državnoj razini traži HDZ, imalo bi veću argumentaciju:
“Jer zaista Hrvati jesu najmalobrojniji narod, imaju puno realnih problema unutar BiH. Ali baš zato, na primjeru gdje su jači, gdje ih je više, kad bi pokazali drukčije ponašanje – niko ne bi imao moralnog integriteta odbiti razgovor za sve ono što muči HDZ ili Hrvate u BiH”, kaže Markovina izrazivši mišljenje da je nacionalistička politika 90-ih godina izgubila, iako ona to ne osjeća pa stoga nije izgubila vjeru u ideju tog projekta. A projekat hrvatske politike u BiH ‘90-ih godina, Dragan Markovina naziva tuđmanizmom.
“Tuđmanizam je napravio veliku štetu ne samo Bošnjacima, već i prema Hrvatima jer ih je navukao na tuđmanovsku banovinu, odnosno da u tome sudjeluju. Za to su platili veliku cijenu – moralnu i demografsku. Politika HDZ-a je izravno najodgovornija, osim na prostoru RS, zbog toga što Hrvati odlaze iz zemlje. Mislim da je etnonacionalistički koncept Bosne i Hercegovine destimulirajući za obračune s vlastitim nacionalizmom”, kaže Markovina.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
