Pet općinskih načelnika u Sarajevu i gradonačelnik Abdulah Skaka nisu prijavili svu imovinu koju imaju oni ili njihovi najbliži, a zakonski su bilio obavezni da tu urade Uredu za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo.

Nakon objave ove priče – novinari CIN-a dobili su i prijetnje.

Nino Bilajac, novinar CIN-a, za N1 je rekao da je u istraživanje ove priče bilo obuhvaćeno 11 funkcionera, ali je za pet načelnika i gradonačelnika utvrđeno da nisu prijavili svu imovinu CIK-u i Uredu za borbu protiv korupcije.

Radi se o Ibrahimu Hadžibajriću, Ibri Berilu, Nedžadu Koldži, Nedžadu Ajnadžiću, Senaidu Memiću i Abdulahu Skaki.

“Zakon kaže da su morali prijaviti svu svoju imovinu i imovinu bliskih srodnika, roditelja, djece i supružnika. Oni nisu u potpunosti prijavili imovinu, dio su sakrilia bili su obavezni prijaviti to po zakonu. Oni jesu prijavili CIK-u, ali ne potpunu imovinu. CIK je institucija koja nema mehanizam provjeravanja imovine, Ured za borbu protiv korupcije ima. Da neko od njih ne prijavi sve, kao što smo mi dokazali, mogu novčano i krivično odgovarati”, pojasnio je Bilajac.

Tekst koji je objavljen izazvao je dosta reakcija, a kako je rekao Ured za borbu protiv korupcije KS već priprema određene aktivnosti na osnovu teksta kojeg je objavio CIN.

Bilajac je rekao kako su svim funkcionaerima mnog prije objave teskta, dvije ili tri sedmice, poslali zahtjeve za intervjue – a niko osim načelnika općine Centar, Nedžada Ajnadžića nije pristao.

“Hadžibajrić je razgovarao sa nama na pressu, dok ostali nisu htjeli razgovarati. Imali smo slučajeve, da na dan objave priče, da su nas zvali iz kabineta, sami načelnici, da nam kažu kako nismo postupili u skladu s nekim procedurama koje ni oni ne znaju da objasne. Zvali su nas i da nas pitaju kakvu ćemo mi to priču objaviti”, ispričao je Bilajac.

“Nedžad Ajnadžić je rekao da ured nije meritoran za njega, a načelnici i njihove strnake su jednoglasno glasale za taj zakon”, naveo je.

Podatke za objavu priče prikupljali su tokom cijele godine, a samu priču su počeli spremati prije dva ili tri mjeseca. Bilajac je rekao da svi akteri ove priče su imali priliku da se opravdaju u intervjuima – međutim niko nije želio da razgovara sa novinarima CIN-a tada.

“Berilo nije htio da razgovara sa nama, htio je nezvanično, zvanično ne. Nazvala nas je njegova uposlenica, da pita o čemu ćemo pisati. Onda je zvao on, onda njegov sin, da kaže da će angažovati advokata da nas tuži”, naveo je.

Zbog cijele priče – bilo je i prijetnji.

“Nisu to prijetnje da nam je neko prijetio na grub način, ali neugodne situacije su bile, omalovažavanje, što je možda nekada i gore”, kazao je.

“Senaid Memić je gostovao na TVSA, nekoliko sati nakon objave priče. Iznio je niz neistina i uvreda na račun novinara CIN-a. Tu postoji drugi problem, voditeljica u studiju nije zauzela stav kao kolega novinar, nego kroz podsmjeh, smijeh, komentarisala sve s njim”, ispričao je.

Bilajac je spomenuo i slučaj iz Hrvatske, gdje je ministar zdravstva sakrio imovinu – a zbog pritiska javnosti i medija – on je smijenjen, a DORH je pokrenuo i istragu.

“Bitno je da je ova priča izašla, da smo dokazali da ovih šest ljudi nije prijavilo imovinu u potpunosti. Neki od njih ne priznaju zakone za koje su njihovi zastupnici glasali”, rekao je Bilajac.

CIN-ovu priču “Skrivena imovina sarajevskih načelnika” pročitajte na OVOM linku.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad