Novinarka Suada Arnautović iz Sarajeva i publicista Dejan Azeski iz Skoplja istraživali su temu "mješovitih brakova", odnosno da li su još uvijek tabu-tema te ima li ih uopće.

Pva od pet priča o temi “mješovitih brakova” je objavljena, a o tome kako su došli do ove ideje, gosti Arnautović i Azeski su ispričali za N1.

“Ja sam dosta prisutan u BiH i opazio sam dosta sličnih stvari u BiH i Sjevernoj Makedoniji. Odavno sam htio da uradim neko istraživanje oko ‘mješovitih brakova’, a Suada se sve vrijeme djelimično bavi ovim stvarima, oko prava žena takođe, i zbog toga sam se odlučio da nju predložim da uradimo ovakvo istraživanje”, kazao je Azeski.

Arnautović je u Novom danu kazala kako je interesantno to da su žene te koje imaju više hrabrosti da stupe u “mješovite brakove” i da se bore sa svim izazovima koje nosi takav jedan odnos.

“Žene su te koje održavaju te relacije i bore se svim silama da održe to na pravi način. U regionu je primijetno da je ambijent taj koji je upijajući. S jedne strane imate politiku koja stavlja okvir kako se ponašati, u društvu imamo porodicu, i pojedinca koji treba da se pronađe”, kazala je.

Navela je kako muškarci generalno ne žele da govore o svojoj intimi, te da su žene imale jako bitnu ulogu u tome da su partnere motivirale da učestvuju u ovome istraživanju.

Na pitanje da li se politička situacija u Sjevernoj Makedonji reflektuje na fenomen “mješovitih brakova”, Azeski je reka kako je u Sjevernoj Makedoniji drugačije.

“Nismo imali rata, ali ipak broj ‘mješovitih brakova’ je manji nego u BiH. Znači kod vas i pored svega – i tih žrtava i krvi – Bosanci se još uvijek odlučuju da ulaze u ‘mješoviti brak’. U Sjevernoj Makedoniji taj broj nije veći do 10-ak slučajeva u cijeloj godini. Sjevernomakedonci većinom sa Srbima ulaze u brakove, a koji su pripadnici iste pravoslavne vjere. Makedonsko-albanski brakovi su drugi po statistici, ali isto pravoslavne ili rimokatoličke vjere“, rekao nam je Azeski.

Istakao je i kako se za razliku od Bosne i Hercegovine u Sjevernoj Makedoniji govori o ovoj temi, ali da se tema ne događa u praksi.

“Kod nas nema puno razlika između ruralnih i urbanih sredina. Na selima je uvoz da tako kažem iz sela iz Albanije koji dolaze iz njihove ruralne sredine u naše“, naveo je u Novom danu.

Arnautović je istakla da je u BiH primijetna velika bojazan u ruralnim i manjim sredinama.

“Na spomen tih ‘mješovitih brakova’, ljudi iz manjih sredina ne žele razgovarati o tome čak i ako postoje takvi brakovi jer su imali puno problema sa svojim porodicama, u okruženju. Imala sam slučaj gdje su te žene pristajale na razgovor no u toku procesa odustajale, jer se nisu smjele izlagati tolikom riziku“, izjavila je Arnautović.

Naglasila je i je istraživanje usmjereno na mlađe dobne skupine.

“To je iz razloga što je u bivšoj republici bilo pohvalno prisustvo takvih brakova. No, nakon rata, koji je izvršio sistem podjela, pokušali smo doći do sagovornika koji su mlađi, odnosno do 45 godina i interesovalo nas je na koji način su se nosili s problemima iz 90-ih godina. Sve zavisi od porodice, svijesti i na koji način odlučuju – šta im je presudan faktor“, navela je.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad