Imovina Bosne i Hercegovine ozbiljno je ugrožena, kako unutar, tako i izvan njenih granica, apeluje struka. Poručuju kako entitetska rješenja koja se tiču vlasništva nad imovinom, s posebnim akcentom na ona u Republici Srpskoj, idu u korist entiteta, a na štetu države i pojedinaca.

Odluke Ustavnog suda BiH, koje takve zakone proglašavaju neustavnim, nisu dovoljne da se stane na put, kako navode antidržavnom djelovanju. Stoga je potrebna sustavna reakcija institucija BiH.

Ne postoji Zakon o državnoj imovini, niti jedinstvena baza zemljišne evidencije u Bosni i Hercegovini. Stoga entiteti zakonskim rješenjima imovinu knjiže na sebe. U tom prednjači Republika Srpska. Iako su pred ustavnim sudovima osporeni Zakon o katastru i premjeru, Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Zakon o uzurpacijama i dobrovoljačim kompetancijama – šteta je već učinjena. Kaže državni pravobranilac, Ismet Velić.

“I nakon toga što određeni zakon bude stavljen van snage one posljedice koje je on proizveo ostaju, određeni upisi do kojih je došlo u zemljišnim knjigama, odnosno u katastru nekretnina u RS ostaju, da bi došlo do određenih promjena ima mogućnost da se ovdje interveniše”, poručio je Ismet Velić.

I to kroz osporavanje pojedinačnih rješenja o uknjižbi. No, to je težak put, navodi profesorica na Pravnom fakultetu u Zenici Larisa Velić. Proces tužbe je preskup, predugo traje. Pitanje je i da li su pojedinci bili pravovremeno, adekvatno obavješteni prije nego je pokrenut postupak oduzimanje imovine koja im je do jučer pripadala?

“Ja mislim da bi država trebala da reaguje naše institucije, ne mogu dozvoliti da to ide na taj način i ovdje tražimo neko sistemsko rješenje a ne ovako prepustiti građanima i reći izvolite borite se sami za svoj prava, jer zaista se u ovom kontekstu postavlja pitanje da li mi živimo u pravnoj državi”, pojasnila je Larisa Velić.

Ustavni sud BiH, nedavno je odlučio kako Zakon o poljoprivrednom zemljištu RS zadire u nadležnosti države. Shodno prethodnoj odluci visokog predstavnika o zabrani raspolaganja imovinom koja je javno dobro, do donošenja zakona o državnoj imovine, kojeg do danas nema – institucije RS bi sada, smatra stručnjak za pitanja državne imovine, Muharem Cero, morale vratiti stvari onako kako su bile prije donošenja spornog Zakona.

“Slijede aktivnosti resornih pravobranilaštava od entitetskih, državnog, do svih drugih nivoa gdje se stvari moraju vratiti u pređašnje stanje ne samo na poljoprivredno zemljište nego ako ćemo pravno korektno i na šumskom zemljištu što dovodi u pitanje i Zakon o šumama RS”, kazao je Cero.

Institucije države, smatraju stručnjaci, ne obaziru se ni na činjenicu da bh. imovinu otima Hrvatska, dajući objekte koji su pripadali Bosancima i Hercegovcima, pod zakup, dugoročni najam ili drugi vid raspolaganja na period od 30 godina. Sreća, kaže profesorica Velić što je BiH ‘96. s Hrvatskom potpisala Sporazum o zaštiti investicija.

“BiH ima mogućnost da vodi arbitražne postupke protiv Hrvatske bez obzira na političku volju i u skladu sa Sporazumom može dobiti puna prava. U skladu s ovim sporazumom, svi investitori mogu dobiti odgovarajuću naknadu za navedenu imovinu. Ono što je dobro, taj sporazum nije rekao od kad važe te investicije”, rekla je Larisa Velić.

“Danas je imovina države Bosne i Hercegovine ozbiljno ugrožena. Ovu konstataciju možemo koristiti i za slučaj imovine BiH unutar države, ali i za imovinu koja se nalazi izvan BiH. Drastičan primjer i slučaj vezan za ovo jeste slučaj imovine BiH u Republici Hrvatskoj gdje je BiH onemogućena, i u realizaciji, zaštiti svojih prava, korištenju imovine, na osnovu propisa koje je donijela Republika Hrvatska”, poručuje Velić.

Izostanak reakcije BiH u ovom slučaju može dovesti do gubitka imovine, ali i ugleda BiH i njenih građana, zaključuje Velić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad