Četiri godine traje borba mještana južnih mostarskih naselja zbog izgradnje autoputa kroz povratničko naselje Ortiješ. U cijelu priču, zbog vojne imovine sada se uključilo i Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine koje je tužilo Federalnu upravu za geodetske i imovinsko-pravne poslove zbog obuhvaćenog vojnog zemljišta u krugu mostarskog aerodroma, koji je prije rata služio i u vojne svrhe.

Tužba Ministarstva odbrane BiH upućena Federalnoj geodetskoj upravi zbog, kako je navedeno, bitnih povreda pravila postupka, pogrešno i nepotpunog utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava u slučaju buduće trase, velika je nada i ohrabrenje za povratnike južnih mostarskih naselja. Godinama vode bitku sa institucijama žaleći se da trasa planiranog autoputa prolazi kroz njihova imanja od kojih žive.

“Smatramo da bi eksproprijacija Vojnog aerodroma Ortiješ ugrozila funkcionisanje navedene perspektivne lokacije, narušavajući zakonom određeni pojas aerodroma i eventualno ga učinila neupotrebljivim sa stanovišta propisa kojima se ova materija regulira”, poručeno je iz Ministarstva odbrane BiH.

Utvrđeno je da je na određene katastarske čestice kao posjednik upisan Savezni sekretarijat za narodnu odbranu, što govori da je riječ o vojnoj, odnosno državnoj imovini.

“Ja sam do prije dva mjeseca prikupio podatke o čak 24 parcele koje su ili u posjedovnim listovima ili u zemljišnim knjigama upisane na bivši Savezni sekretarijat za narodnu odbranu ili na neke druge vojne vlasti”, kazao je Milenko Krčum, advokat.

U Autocestama FBiH kažu radi se o tužbi koja se odnosi na imovinsko-pravne odnose, a ne o osporavanju položaja trase. Podsjećaju da imaju sve potrebne saglasnosti, uključujući i onu Ministarstva odbrane iz 2017. godine koju je potpisala bivša ministrica Marina Pendeš.

“Mi u tom dijelu idemo sa tzv. vještačkim tunelom gdje moguće proširivati preko buduće autoceste i vojnu i civilnu pistu kako se ne bi ugrozio aerodrom i kako bi sutra stanje bilo mnogo bolje od onog kojeg imamo danas”, naveo je Azem Zilić, šef Službe za imovinsko-pravne poslove u JP Autoceste FBiH.

Od 230 vlasnika nekretnina, tvrde, njih šest se usprotivilo trasi. Ostali su tražili odgovarajuće naknade. Tako do danas imaju 128 zaključenih sporazuma s vlasnicima nekretnina.

“Bili smo u sjedištu EBRD-a u Sarajevu gdje su bili predstavnici Autocesta i gdje smo imali direktnu liniju sa sjedištem u Londonu. Sastanak je bio dosta dobar i vratili smo se na to da se mora održati javna rasprava, jer bez toga ne može da se gradi ovakav objekat”, istakao je Vujadin Berberović, mještanin naselja Ortiješ.

“Oni cijelo vrijeme govore da imaju dozvolu od bivše ministrice odbrane Marine Pendeš, međutim u aprilu 2019. je povučena ta saglasnost jer je ministrica tad shvatila da je prekoračila svoje ovlasti. Sada dobivamo potvrde svega onog o čemu pričamo sve vrijeme, novci nisu dati, rade se analize utjecaja na ljude i okolinu i tek nakon što se završe te analize, ići će se na javnu raspravu”, dodala je Amna Popovac, aktivistica.

Javnu raspravu koju mještani uporno traže, a za koju u Autocestama FBiH kažu da je na neki način već održana, budući da je kako tvrde, više od polovine zaključenih sporazuma sa građanima, bez ijedne žalbe na rješenja ili prigovora na naknadu za eksproprisano zemljište.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad