Nedonošenje odluka u državnim institucijama, moglo bi imati ozbiljne posljedice po državu, ali i građane ove zemlje. Zbog neusvajanje nijednog europskog zakona, Bosna i Hercegovina mogla bi dobiti negativnu ocjenu Europske komisije, a neusvajanje državnog budžeta, osim što će ugroziti isplatu plaća zaposlenima u državnim institucijama, u pitanje dovodi i lokalne izbore. Ukoliko ne bude budžeta, lokalni izbori neće moći biti održani, jer velikim dijelom finansiraju se iz državne kase.
Razdoblje rada i koorperativnosti nije dugo trajalo u državnim tijelima. Nova blokada zarobila je institucije Bosne i Hercegovine.
“Potegnut ću vitalni nacionalni interes taman da se radi o vremenskoj prognozi”, poručuje Milorad Dodik.
No, to ima cijenu, jednako za sve razine vlasti, a posljedično i za građane. Vojnici i podoficiri Oružanih snaga BiH prva su kolateralna šteta novonastale situacije. Čekali su dugo obećavano povećanja plaća. Od toga, za sada, neće biti ništa. Nisu usvojene ni izmjene Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji, koje tretiraju pitanja procedure prisluškivanja. Zbog nepostojanja entitetske podrške u Domu narodu, nije usvojen niti Zakon o osiguranju depozita. Obveza je to iz Analitičkog mišljenja Europske komiisije, i jedan od preduvjeta za stjecanje kandidatskog statusa. U Direkciji za europske integracije upozoravaju da bi zbog neusvajanje nekoliko ključnih zakonskih rješenja, naša zemlja mogla propustiti priliku za pozitivnu ocjenu, prilikom procjene Europske komisije, što se očekuje već za dva mjeseca.
“Znamo da do tada, ukoliko ne bude pozitivnih rezultata, ocjena neće biti toliko pozitivna. Oni će se osvrnuti uglavnom na Analitički izvještaj, 14 prioriteta i 115 kratkoročnih prioriteta iz Analitičkog izvještaja”, kaže Darija Ramljak, DEI.
Neki od važnih europskih zakona moglo bi ostati u ladicama ukoliko predstavnici Republike Srpske nastave obustavu odlučivanja i na sjednici Zastupničkog doma, 26. februara. Na dnevnom redu je Zakon o sistemu državne pomoći, također obveza naše zemlje iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Usklađivanje ove oblasti sa europskim stečevinama, moglo bi počekati. Posljedica krize, smatra Rubina Čengić, bit će i tapkanje na NATO putu.
“Tri člana Predsjedništva su potpisali i taj famozni ANP. To su sve stvari koje će završiti pred Parlamentom, dakle i to je upitno. Naša je sreća je da na državnom nivou nisu servisi, kao što su invalidnine, porodiljne naknade… Dakle, bez toga ljudi ne bi mogli preživjeti”, pojašnjava Čengić.
Ukoliko ne bude potrebne entitetske podrške, bez financijske injekcije mogli ostati i pojedini projekti iz Republike Srpske. Među njima, i Ugovor između države, entiteta RS i Europske investicijske banke o financiranju radova na bolnicama u Republici Srpskoj. Na dnevnom redu iduće sjednice Zastupničkog doma je i projekt prikupljanja i tretmana otpanih voda u Gradišci, koji jedna frankfurtska banka financira sa više od deset miliona eura. Ratifikaciju čeka i Sporazum između Bosne i Hercegovine i Njemačke o financiranju projekata vrijednih 24 miliona eura.
Prave razmjere nove političke krize u zemlji, tek se trebaju sagledati. Mnogo je posla ostalo nedovršeno. Nije kompletiran novi saziv Vijeća ministara, niti su provedene potrebne europske i NATO reforme. Jedna od najočitijih posljedica obustave odlučivanja moglo bi biti neusvajanje budžeta za 2020. godinu. Dodik je već najavio da neće podržati ni Odluku o privremenom financiranju, što bi moglo ugroziti isplatu primanja zaposlenima u državnim institucijama.
I ne samo to, bez budžeta ne mogu biti održani ni lokalni izbori. Kako nam je potvrđeno, CIK bi izbore mogao raspisati početkom maja, a zakonski rok za osiguranje 4 miliona budžetskog novca je 15 dana o raspisivanja izbora.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
