Hoće li i Evropska Unija posegnuti za sankcijama protiv člana Predsjedništa BiH i čelnika SNSD-a Milorada Dodika, nakon izjava o mogućnosti otcjepljenja Republike Srpske? O ovoj mogućnosti govori se u bh. javnosti, ali potvrde nema. Iz Europske komisije za N1 kažu kako Unija od 2011. godine ima okvirni dokument o uvođenju sankcija protiv pojedinaca iz BiH, ali dosad Brisel nije posezao za korištenjem te mjere protiv bilo koga.
Ipak, poručili su da je u toku redovna godišnja revizija takve odluke.
Nakon onih američkih, moguće uvođenje sankcija Miloradu Dodiku razmatra i Brisel, izjavio je bivši visoki predstavnik Wolfgang Petristch. Te bi se sankcije odnosile na zabranu putovanja u zemlje Europske unije. Međutim, iz Europske komisije su za N1 kazali kako ranijih godina nisu smatrali da je potrebno uvesti sankcije protiv bilo koga iz BiH, ali da trenutno rade redovnu godišnju analizu o tome.
“Vijeće Evropske unije dosad nije smatralo potrebnim da se taj instrument iskoristi protiv bilo koje osobe. Ovaj okvir za sankcije se obnavlja svake godine (trenutno je na snazi do kraja marta) i revizija istog je u toku”, poručili su iz Evropske komisije.
VEZANE VIJESTI
Od ranije postoji okvirni dokument Vijeća Unije, iz 2011. koji predviđa mogućnost uvođenja sankcija za pojedince u BiH. U dokumentu se ostavlja mogućnost zabrane ulaska i prolaska kroz Uniju, ali i zamrzavanje svih financijskih sredstava i izvora, za one koji:
(a) ugrožavaju suverenitet, teritorijalnu cjelovitost, ustavni poredak i međunarodnu osobnost Bosne i Hercegovine;
(b) ozbiljno prijete sigurnosnom stanju u Bosni i Hercegovini; ili
(c) ugrožavaju Opći okvirni sporazum za mir iz Daytona/Pariza i njegove priloge, uključujući mjere utvrđene u provedbi navedenog Sporazuma.
Navodi o eventualnim sankcijama protiv Dodika, reaktivirani su nakon izjava čelnik SNSD-a o takozvanom RSexitu. No, nakon što je u nekoliko navrata nagovještavao otcjepljenje, reterirao je u posljednjem intervjuu za N1.
“Niko nema plan otcjepljenja, ovdje nema toga. Mi nismo donijeli nijedan akt. Nama se to hoće da imputira, što mi ne isključujemo mogućnost da do toga dođe. Ne zato što mi hoćemo, nego zato što Bosna ne može”, rekao je.
Visoki predstavnik u našoj zemlji od 1997. do 1999. Carlos Westendorp, rekao je za N1 kako je Dodik od nekadašnjeg pluralste prerastao u ultranacionalistu.
“Jednostrane odluke su nelegitimne i trebale bi biti pravno osporene. No, prije nametanja zakona, od suštinskog je značaja da se različite strane potrude kako bi riješile nesuglasice politički, kroz iskren i otvoren dijalog. Ono što ja bi međunaradona zajednica trebala da uradi po pitanju retorike i aktivnosti Milorada Dodika je da se aktivno uključi u ovaj dijalog. Apeliram na pragmatizam svojih starih prijatelja da učine isto”, poručio je Westendorp.
No, dok neki Dodikovu retoriku shvataju ozbiljno, poput Mathewa Palmera, drugi tako ne misle.
Sam visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko ranije je za N1 rekao kako ne vjeruje u najave referendumao otcjepljenju Republike Srpske, i da bi crvena linija bila, kada bi on morao upotrijebiti bonske ovlasti, bila kada bi taj referendum bio raspisan.
“Ubijeđen sam da do toga referenduma neće doći, zbog prošlosti. Čak i ako bi se referendum desio ne bi imao zakonske validnosti”, poručio je Valentin Inzko.
Milorad Dodik je pod američki sankcijama od 2017. godine, nakon raspisivanja i provođenja referenduma o Danu Republike Srpske, održanog godinu ranije.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
