Profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i predsjednik "Udruženja za modernu historiju" Husnija Kamberović kazao je da nigdje nije sačuvana arhivska građa i materijal referenduma koji je održan 29. februara i 1. marta 1992. godine, kada su građani BiH glasali o nezavisnosti države.

Neposredno nakon održavanja referenduma, dodao je profesor Kamberović, u BiH je počeo opći rat te da je malo ko vodio računa o materijalima o pripremi i održavanju referenduma.

“Arhivska građa i podaci o referendumu su ‘rasuti’ po raznim zbirkama, novinskim izvještajima ili privatnim zaostavštinama. S aspekta očuvanja arhivskog materijala, to je veliki problem, jer nemamo na jednom mjestu sve podatke”, istakao je Kamberović.

Historiografija je, dodao je Kamberović, referendum u radovima uglavnom promatrala u kontekstu šireg aspekta izlaska BiH iz Jugoslavije, te je istakao da nema nijedan poseban rad koji je tematizirao isključivo pitanje referenduma.

“Problem je što ne znamo gdje se čuva referendumski materijal koji je bio u vlasništvu Republičke komisije za održavanje referenduma, dok su općinske arhive velikim dijelom uništene u ratu”, pojasnio je Kamberović.

Međutim, istakao je da postoji mnogo radova koji se u nekom širem kontekstu bave referendumom, ali da bi bilo dobro kad bi se našlo dovoljno izvornog materijala kako bi se svi aspekti mogli analizirati.

“Uvijek je ključno pitanje ko je najviše glasalo, da li su to Srbi, Hrvati ili Bošnjaci, a i ko je bojkotirao referendum. Poznato je da je uz Bošnjake i Hrvate i jedan dio Srba glasao za nezavisnu BiH”, istakao je Kamberović.

Podsjetio je da je referendum održan u atmosferi ‘veoma zategnutih’ političkih odnosa u BiH, kada je Srpska demokratska stranka napustila Skupštinu i proglasili sebe kao neku zasebnu jedinicu.

Naglasio je neminovnost održavanja Referenduma ističući da nije bilo druge alternative, jer su se u isto vrijeme drugi nacionalizmi razvijali, kao što je srpski, hrvatski i slovenački nacionalizam koji se odrekao Jugoslavije, zbog čega BiH nije imala drugog rješenja.

“BiH je ili mogla ostati u nečemu što se formalno zvala Jugoslavija, a što je u značilo ‘velika Srbija’ ili je mogla tražila put neovisnost”, kazao je Kamberović te dodao da su BiH i njeni lideri ipak prije raspisivanja referenduma tražili način da ipak sačuvaju Jugoslaviju.

Na referendumu je glasalo 2.073.568 glasača, izlaznost je bila 63,7 posto – 99,7 posto je bilo za nezavisnost, a 0,3 posto protiv.

Referendumsko pitanje glasilo je: “Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?”.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad