Gosti Novog dana bili su direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić, načelnik Centralnog istražnog ureda iz Granične policije Bosne i Hercegovine Almir Bašić i glasnogovornik UNHCR-a za Jugoistočnu Evropu Neven Crvenković, a u vezi sa najavljenim valom migranata koji bi mogao doći u Bosnu i Hercegovinu nakon što je Turska otvorila granice za migrante.

Da li Bosna i Hercegovina ima plan za veći broj migranata, i kakav je stav UNHCR-a u vezis a migrantima, Crvenković kaže kako je situacija s brojkama dosta fluidna, te da su svi svjesni zaoštrene situacije na granici Turske i grčke.

“Svaka država ima pravo da čuva granice, ali nama je bitno da se svi suzdrže od svake nesrazmjerne ili prekomjerne upotrebe sile koje bi dodatno ugrozile najranjivije skupine ljudi. Apeliramo da se smire tenzije, da se na jedan solidaran način iznađe rješenje“, istakao je Crvenković.

Ujić navodi kako sada imamo najveći broj migranata pokretu, a da trenutni broj migranata je maksimum koji Bosna i Hercegovina može pružiti migrantima.

“I mi pratimo ovu situaciju i za BiH je dolazak većeg broja migranata neprihvatljiv i u humanitarnom i bezbjedonosnom smislu. BiH ne može primiti veći broj migranata nego što je to sada i ne možemo biti plato gdje će Evropa kupiti ono što im treba a ostatak da ostaje u BiH. I BiH kao i svaka druga država ima pravo da brani svoje granice. Evropa treba da da jedinstven odgovor, i Evropa je u Grčkoj i Bugarskoj, nije samo u Hrvatskoj“, potcrtao je Ujić.

Bašić kaže kako Granična policija BiH ima operativne planove u vezi sa migrantima te da je prije sedam dana bilo podataka o dolasku do 10.000 migranata te da su policijski službenici već tada bili raspoređeni na kritična mjesta na granicama.

Ponovio je kako Graničnoj policiji BiH nedostaje radne snage.

“Konstantno nam fali 400 do 500 službenika. Ako gledate standarde EU po tim izračunima nam fali 1.400 ljudi. To nam uveliko otežava rad. Imamo sporazume sa policijskim agencijama o pružanju pomoći i par stotina službenika su nam na ispomoći“, rekao je.

Bašić navodi i kako se u Graničnoj policiji BiH krenulo sa izmjenama Pravilnika  te da treba vršiti pritisak na sve segmente rada.

Kada je u pitanju sporazum s Frontexom, Bašić je kazao: “U tom sporazumu bila je predviđena pomoć Frontexa u velikom broju službenika, a što javnost ne zna, a sa svom tom ispomoći trebala je da upravlja Granična policija i da mi upravljamo sa tim i materijalnim i ljudskim kapacitetom. Međutim, taj sproazum se okrenuo na politički aspekt. Taj sporazum je zaglavio na Predsjedništvu, povučen je veto od strane člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika. Nije kasno da se pristupi istom jer ćemo dobiti značajnu pomoć s tim sporazumom“.

Crvenković je govorio i o stavu UNHCR-a po pitanju obustave prijema zahtjeva za azil u Grčkoj.

“Migranti ne bi trebali biti kažnjeni ako podnesu zahtjev za azilom. Ukoliko bez odlaganja podnese zahtjev za međunarodnom zaštitom ne bi trebao biti sankcioniran na bilo koji način. Traženje na azil univerzalno je ljudsko pravo. Naš stav da je ta obustava neutemeljena“, komentarisao je Crvenković.

Bašić je rekao kako u BiH mali broj migranata izrazi želju za azilom. “700 takvih slučajeva smo imali prošle godine. Treba da se procesuira osoba ako ugrožava sigurnost, ako prelazi granicu nezakonito, pogotova ako pruža otpor, ako fizički krene na službenika. Mi smo pokušali da procesuiramo takva lica, ali se napravi problem utvrđivanja identiteta. Treba misliti i na sigurnost naših građana. Ima masa njih koji su sumnjivog porijekla. Mi smo detektovali određeni broj i radimo ozbiljne sigurnosne provjere prema određenim licima. Prvi i osnovni zatadak Granične policije BiH je sigurnost ove države i građana koji žive u njoj. Humaniatarni aspekt je nešto drugo“, naglasio je.

“Institut za traženje azila je čista zloupotreba”, istakao je Ujić.

“Institut azila u BiH se zloupotrebljava. Kad izraze namjeru za azilom, oni dobijaju potvrdu koja traje 14 dana. Upute se u najbliži prihvatni centar, a kada ih tražite za 10 dana, njih već nema. Preko 87 posto ekonomskih migranata iz mnogo bogatijih zemalja dolazi u BiH. Njihovo ponašanje je na ivici zakona. U imigracionom centru imamo onih koji konzumiraju opojne droge. BiH to mora procesuirati. Mi smo jedina država u regiji koja registruje sve migrante – uzima biometrijske podatke, fotografiše ih. Imali smo 16 lica koji su predstavljali prijetnju. Imate lica koja nemaju utvrđen identitet, a države iz kojih dolaze neće da sarađuju“, kazao je Ujić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad