Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (BiH) u kojoj je odlučeno u korist Bošnjaka i Hrvata (sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske) da se sve poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj smatra imovinom Bosne i Hercegovine, a ne entiteta, kako je to izglasala Narodna skupština Republike Srpske (NSRS), krajem 2019. godine, stupila je na snagu.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske je na upit RSE, u pisanom odgovoru, navelo da će poštovati zaključke Narodne skupštine RS-a, naglašavajući da Ustav BiH “ni u jednom dijelu ne daje izričito pravo BiH, njenom zakonodavnom ili drugom organu, da reguliše pitanja imovinskih prava na poljoprivrednom zemljištu, nego je to pravo dato entitetima, što je Ustavni sud BiH potvrdio u nekoliko svojih, ranijih odluka”.
Skupština RS-a je 17. februara donijela zaključke, kojima se, između ostalog, nalaže srpskim predstavnicima u institucijama BiH da ne učestvuju u donošenju odluka sve dok se ne poništi odluka Ustavnog suda, te dok se ne usvoji zakon o prestanku mandata stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.
To je uzrokovalo još jednu političku krizu u Bosni i Hercegovini, jer se prema tvrdnja zvaničnika Republike Srpske, odlukom Ustavnog suda BiH pokušava ‘oteti površina i imovina tog bh. entiteta’.
To mišljenje je i u izjavi za RSE potvrdio šef kluba poslanika Srpske demokratske stranke (SDS) u Narodnoj skupštini RS-a Miladin Stanić. On kaže da bez obzira na činjenicu da je ‘dio zemljišta potpisan na vrh Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)’, odluka Ustavnog suda BiH neustavna.
“Ali, mi i dalje mislimo i gotovo sam siguran da je to neustavna odluka Ustavnog suda BiH, da to, ako ništa drugo, remeti u startu odnos svojine ili posjeda Republike Srpske 49 posto, a Federacija BiH 51 posto”, rekao je Stanić, objašnjavajući ustavnu strukturu BiH.
Sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske podnijelo je 24. oktobra 2019. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske.
Istovremeno su podnosioci zahtjeva zatražili da Ustavni sud donese odluku o privremenoj mjeri kojom bi zabranio primjenu osporene odredbe do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o navedenom zahtjevu.
Od Narodne skupštine Republike Srpske zatraženo je 29. oktobra 2019. godine da dostavi odgovor na zahtjev. Narodna skupština je odgovor dostavila 2. decembra 2019. godine.
Ustavni sud je zaključio da je osporena odredba, kojom je propisano da predmetno poljoprivredno zemljište, koje je po svojoj prirodi javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed Republike Srpske, protivna Ustavu BiH, jer se radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine.
Integralni tekst pročitajte na portalu Radija Slobodna Evropa.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
