Nedavnim sporom između Nove BH i nekoliko telekom operatera, u Bosni i Hercegovini na velika vrata je otvorena tema takozvanog „carriage feeja“. Riječ je o naknadi koji operateri širom svijeta, pa tako i u našem susjedstvu, plaćaju televizijskim kućama za distribuciju njihovog sadržaja.

Podsjetimo da je Nova BH zatražila naknadu za distribuciju svog sadržaja, na šta BH Telecom, HT Eronet i Mtel (i kompanije u njegovom vlasništvu) nisu pristali, te su isključili signal ove kuće. Jedan od najvećih operatera, i dosta manjih, potpisali su ugovor sa Novom BH.

Nova BH nije jedina pogođena ovakvom politikom velikog broja operatera, s obzirom da nijedna od 9 velikih domaćih TV kuća koje imaju nacionalnu frekvenciju, uključujući javni servis, ne dobija nikakvu naknadu od njih.

S druge strane, operateri plaćaju ovu naknadu brojnim stranim televizijama, koje u nekim slučajevima imaju sadržaj slabijeg kvaliteta ili manje gledanosti.

Osim toga, operateri, uključujući telekome, od krajnjih korisnika naplaćuju svoje usluge, dok sadržaj domaćih televizijskih kuća, koji je po pravilu u vrhu gledanosti, dobijaju besplatno.

Nemaju prava u svojoj zemlji

Domaćim kućama ovakvo stanje postaje sve teže izdržljivo, jer prihodi od marketinga nisu dovoljni za kvalitetnu domaću produkciju.

Vjerovatno najveći apsurd je što domaći operateri ne plaćaju naknadu bh. televizijama, a te televizije dobijaju naknadu od operatera iz Srbije i Hrvatske za isti program.

S druge strane, naši operateri neće da plate domaćim TV kućama a plaćaju televizijama iz regije za njihov program.

Postavlja se pitanje zašto domaće televizije u svojoj zemlji ne uspijevaju ostvariti pravo koje ostvaruju u inostranstvu, odnosno koje ostvaruju strane televizije u BiH?

Domaće kuće u diskriminirajućem položaju

Direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović kaže da bi operateri trebali plaćati naknadu domaćim kućama.

“Naravno da bi trebali jer ovakav odnos i stanje dovelo je domaće kuće u diskriminirajući položaj u odnosu na strane što nikako ne bi smjelo biti slučaj”, kaže Karamehmedović za BiznisInfo.

Prema njegovim riječima, svaki prihod koji javni servisi, u ovom slučaju BHRT, ostvari, pa i ovaj od kabl operatera, doprinosi poboljšanju kvaliteta, raznovrsnijoj ponudi programa i usluga, te podstiče kulturnu raznolikost, što u konačnici treba da unaprijeđuje demokratsko društvo.

Dodaje da su domaće kuće u velikom gubitku i zbog tzv. „oglašivačke agresije” odnosno zbog emitiranja oglasa, reklama stranih televizija na području Bosne i Hercegovine.

Te televizijske kuće a i kabl operteri uslugu oglašavanja/reklamiranja pružaju na teritoriju Bosne i Hercegovine a na tu uslugu strane medijske kuće poreze ne plaćaju u Bosni i Hercegovini nego u zemljama u kojima je sjedište stranih televizija.

“Tu ne samo da su na gubitku bosanskohercegovački mediji nego i sama država i poreski sistem Bosne i Hercegovine. Zbog svega toga, između ostalog, posljednjih godina kontiunirano se smanjuje godišnji marketinški budžet za Bosnu i Hercegovinu”, ističe Karamehmedović.

Prema njegovim riječima, smanjenje potrošnje u Bosni i Hercegovini, smanjenje budžeta namjenjenih Bosni i Hercegovini dovodi i do smanjenja prihoda i mogućnosti domaćih TV kuća da ulažu u proizvodnju programa ali i da nabavljaju visokokvalitetne i visoko budžetne programe, kao i sportska takmičenja koji su od interesa cjelokupne javnosti.

Inače, kao jedan argument zbog čega ne treba plaćati domaćim TV kućama naknadu za prenos njihovog sadržaja, operateri navode da se ove kuće koriste nacionalnu frekvenciju koja je “državno blago”.

“To uopće nije argument, domaće kuće korištenje nacionalnih frekvencija regularno plaćaju, kao i sve ostale obaveze prema državi, i to nema nikakve veze za emitiranjem programa putem kablovskih sistema”, zaključuje direktor BHRT-a.

Napravljena šteta bh. stanicama

Jasmin Duraković, bh. novinar i režiser, bivši direktor RTVFBiH, kaže za BiznisInfo da bi kablovski operateri apsolutno trebali plaćati “carriage fee” domaćim televijskim kućama.

“Politika operatera u BiH u proteklim godinama da ne plaćaju ovu naknadu bila je diskriminatorska prema domaćim TV stanicama u odnosu na svjetske i regionalne tv stanice. I kao takva je napravila veliku štetu kako tim stanicama, tako i TV industriji u cijelini. Bila je to potpuno nerazumna odluka telekom i IPTV opertera”, kaže Duraković.

Prema njegovim riječima, ovim operaterima je „u interesu da imaju suradnju sa lokalnim TV stanicima, jer podrškom njima, dobiva se i prilika da produkciju eksluzivnog sadržaja kojeg samo oni imaju, a što je sve teže, obzirom na globalne procese u načinu distribucije sadržaja do krajnjeg korisnika, tojest – publike“.

“TV industrija u BiH je jedna od najsiromašnijih u Evropi. Veliki je broj stanica i velikom broju su operateri jedina mogućnost da budu uopće viđeni i zato i ne traže naknadu. Međutim, oni koji su stanju proizvoditi ekskluzivni domaći sadržaj ili ga kooproducirati ili imati sa licencnim partnerima iz regije i svijeta, suradnja sa operaterima je praktično jedna od strateških stvari”, navodi Duraković.

On podsjeća da time i operateri dobivaju sadržaj koji ih razlikuje od drugi. Prema njegovim riječima, zbog manje prihoda TV kuća i gledaoci su na gubitku, jer zaslužuju i hoće da gledaju vlastiti, domaći sadržaj.

Duraković podsjeća da se razvojem tehnologije i digitalnom revolucijom tržište u potpunosti promjenilo, stvoreni su novi proizvođači sadržaja, platforme, pa se i publike preselila na nove modele gledanja televizije i sadržaja.

“Klasične komercijalne TV stanice sa nacionalnom fekvencijom time su puno izgubile i očito je da marketing više ne može da bude njihov izvor osnovni izvor prihoda. Zato traže nove modele i zato ova situacija sada koju imamo sa Novom BH i Hayatom. Opet, da se vratimo na sadržaj, treba da pobjedi model u kojem više dobiva onaj koji pravi program koji publika hoće. Da li će to naplatiti kroz marketing ili „Carriage Fee“, a najvjerovatnije kao miks ovoga dvoga, to je do njihovih strategija pristupu publici i samome tržištu. Javne RTV servise i njihova prava treba primarno da rješava sam regulator, odnosno RAK”, zaključuje Duraković.

Domaće TV kuće finansijski iscrpljene

Senad Zaimović, direktor marketinške agencije Fabrika, kaže da je stanje na tržištu definitivno potrebno regulisati. Smatra da bi se Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) trebala umiješati.

Problem je i što ne djeluju svi operateri na teritoriji cijele BiH što znači da ne postoji mogućnost slobodnog izbora.

“Puno je tu aspekata. Ja i jesam i nisam za carriage fee, ali mislim da se RAK mora uključiti u ovaj slučaj. Jer naši elektronski mediji su toliko iscrpljeni finansijski da ne mogu investirati u programe, ne mogu investirati u kvalitet”, ističe Zaimović za BiznisInfo.

Kako kaže, ako hoćemo da zadržimo naše proizvođače programa, oni moraju imati veći prihod „jer neće moći izdržati tu utakmicu“. To je, prema njegovim riječima, otvoreno pitanje koje će se morati riješiti.

Iskaljivanje na domaćim kućama

Radenko Udovićić, medijski analitičar i bivši član Upravnog odbora RTV Federacije BiH, kaže da operateri ne žele da plaćaju naknadu domaćim televizijama jer smatraju da one, zahvaljujući operaterima, ne moraju više da emituju putem predajnika ni da ulažu u prijenos.

“Kada sam prije šest godina bio u Upravnom odboru RTV Federacije BiH, Federalna televizija je tada, a vjerujem i sada, dobijala pare od carriage fee iz Hrvatske. Naravno, nije dobijala ništa te vrste unutar BiH od operatera. Dakle, strane televizije su tu u prednosti”, naglašava Udovičić.

Na kraju, komentirajući nacionalnu frekvenciju, ističe da radio i TV kuće to plaćaju.

“To jeste blago, ali svako ko je terestrijalno emitovao je to morao da plaća Regulatornoj agenciji za komunikacije i to se slivalo Vjeću ministara. Ako sada neko emituje samo preko operetara, možda i ne mora da to plaća. Ako je tako, onda oprateri imaju mogućnost da se „debelo iskaljuju” na domaćim televezijima”, naglašava Udovičić.

Iskustva iz susjedstva

Inače, u Srbiji je prije oko godinu dana izmijenjena regulativa čime se omogućilo da kablovski distributeri plaćaju naknadu domaćim TV kućama.

Riječ je o odluci Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM) da ukine obavezu kablovskih operatera da prenose programe televizija sa nacionalnom frekvencijom, zbog ravnopravnosti na tržištu i javnog interesa.

To znači da će odnosi između kablovskih operatora i nacionalnih kanala biti definisani isključivo njihovim ugovorom, bez miješanja države. Na taj način se ovim kanalima otvorila mogućnost da legitimno zahtijevaju naknadu za distribuciju.

“Dugo postoji nelogičnost da kablovski operatori za sadržaje strancima plaćaju, dok našima ne ide ni dinar. Potrebno je postići ravnopravnost i propisati potpuno jasna pravila”, kazao je ranije za srbijanske medije stručnjak za medijsko pravo Slobodan Kremenjak.

Brojne TV kuće u Srbiji, naprimjer B92 i Prva, godinama su se borile za svoje pravo da dobiju naknadu od operatera za prenos njihovog sadržaja, o čemu su tamošnji mediji više puta izvještavali.

U Hrvatskoj operateri odavno plaćaju domaćim kanalima za distribuciju njihovog sadržaja, između ostalog i HRT-u. Povremeno se pojavljuju sporovi, naprimjer po pitanju kolika treba biti ta naknada, ali ne i da li je treba plaćati.

Tako jer, naprimjer, HRT svojevremeno imao spor s pojedinim distributerima kada je zatražio povećanje naknade za svoja prva dva kanala, piše Biznisinfo.ba.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad