Stalni rastući pad broja RTV pretplatnika, donošenje novog zakona o JRTS BiH koji će sadržati efikasne mjere za naplatu RTV takse i urediti odnose unutar sistema, a u skladu sa evropskom tradicijom, samo su neki od problema i zaključaka predstavljenih na današnjoj vanrednoj konferenciji ze medije menadžmenta BHRT-a.
Oni su danas u Sarajevu poručili da je potrebno iznaći novi način prikupljanja RTV takse. Iznesena su dva zajednička zahtjeva. Dakle, zahtjev Upravnom odboru RTV sistema da se realizuje odluka o naplati RTV takse putem računa za struju i zahtjev Parlamentu BiH da formira ad hoc komisiju za izmjene zakona o JRTV servisu i JRTV sistemu.
pročitajte još
Generalni direktor BHRT-a Muhamed Bakarević, govoreći o digitalizaciji, čiji je rok 17. juni, kazao je da se digitalizacija BHRT-a radi u dva dijela. Prvi dio se odnosi na digitalizaciju produkcijskih kapaciteta što BHRT radi vlastitim sredstvima i drugi dio koji se odnosi na digitalizaciju prenosne i emisione mreže, što je u nadležnosti Ministarstva prometa i komunikacija BiH.
Prema njegovim riječima, na BHRT-u je završena prva faza digitalizacije, a ostale su još dvije. Bakarević je istakao da je osnovni problem u funkcionsanju BHRT-a i ostalih emitera taksa koja je u stalnom padu i način njenog prikupljanja.
“RTV taksa je u prva četiri mjeseca ove godine pala za 600 hiljada maraka u odnosu na isti period prošle godine. To je temeljni prihod koji mi nemamo načina da kompenziramo. Više nemamo prostora. Troškove više ne možemo smanjivati”, poručio je Bakarević.
Iako je Zakon o JRTS BiH usvojen 2005. godine, a propisano je da će se u roku od 60 dana nakon usvajanja Zakona registrovati Korporacija javnih RTV servisa, do toga nikada nije došlo. Alibi za neuspostavu Korporacije leži u kašnjenju donošenja entitetskih zakona – Zakona o RTV FBiH i Zakona o RTRS-u. Zakon će se danas naći pred parlamentarnom komisijom.
“Dokument će se hitno naći pred parlamentarnom komisijom. Ovo je samo početak naše borbe za opstanak”, poručio je Bakarević.
Prena njegovim riječima, isto kao i zakon o javnom servisu i digitalizacija je problem koji se ne rješava.
Kada je digitalizacija u pitanju, Bakarević kaže da je u okviru projekta koji je usvojen nabavljena oprema koja treba služiti za digitalno emitovanje iz Banja Luke, Mostara i Sarajeva. Oprema za Banja Luku još stoji u prostorijama BHRT-a i čeka da bude montirana.
“Uzeli smo komercijalni kredit u visini od četiri miliona i uzeli opremu. Da to nismo uradili onda bi sebi postavili pitanje opstanka. Biti digitalan znači biti. Ono što će se desiti 17. jeste da će se nastaviti emitovati analogno i to će stvoriti probleme u susjednim zemljama”, pojasnio je Bakarević.
Kako je kazao, implementirati ovu opremu koju imaju mogu u naredna dva mjeseca, ali nije sve do njih.
“Mi smo zarobljenici situacije zbog neimplementiranja zakona koji je donesen 2005. godine. Insistiramo da Parlament formira komisiju koja će iznaći rješenje za ovu situaciju”, kazao je Bakarević.
Od ukupno 950 uposlenih, samo oko 220 su novinari.
“O smanjenju radne snage ne razmišljam. U svakoj firmi imamo ljude koji su više i manje angažovani. Nije rješenje otpustiti ljude, rješenje je zaposliti ih. Ono što ćemo uraditi jeste da ćemo one koji su manje uposleni zaposlimo. Sva tri javna servisa su u istoj situaciji”, kazao je Bakarević.
Današnja konferencija je, prema njegovim riječima, njihova želja da zajednički istupe i da javnost upoznaju sa problemima sa kojima se suočava BHRT.
“Mi smo spremni da se borimo za opstanak BHRT-a do kraja, mada odluku, odnosno sudbinu ove medijske kuće ne određujemo mi i ovih 250 radnika nego sudbinu određuju ljudi koji su u parlamentu”, dodao je Bakarević.
Predsjednik sindikalne organizacije BHRT-a Željko Bajić kazao je da su “ponudili svoju saradnju, a očekuju saradnju i od strane menadžmenta”.
“Mi smo sada dobili neko disanje na škrge do kraja godine. To za ove ljude ovdje nije dovoljno. Ljudi ovdje imaju kredite, porodice i veliko je pitanje šta bi se desilo da se krajem godine dućan mora zatvoriti. U to ime smo spremni ponuditi saradnju i parlamentarcima. Sređivanje situacije i finansiranje u javnim RTV servisima je obaveza BiH prema EU”, kazao je Bajić.
Apelovao je i na parlamentarce da imaju sluha i osjete da je trenutak da pomognu. Zahtijevali su da osnuju i komisiju koja će se pozabaviti problemom BHRT-a i javnih emitera.
“Pustite da nam prioritet bude egzistencija oko 3.000 ljudi”, poručio je Bajić.
Damir Smital, predsjednik Samostalnog sindikata uposlenika RTV-a, kazao je da “oni redovno ispunjavaju svoje obaveze”. Podsjetio je i da su bili tu i u vrijeme poplava, smetova, protesta…
“Ukoliko ne dođe do ispunjenja naših zahtjeva 950 radnika uskoro neće moći donijeti svojoj djeci hranu na sto, neće moći plaćati račune”, kazao je Smital.
