Dok traje borba protiv pandemije, na prvoj liniji fronta upravo su medicinski radnici i radnice, kao što je to bio slučaj posebno u Bosni i Hercegovini izražen ratnih 90-ih godina prošloga stoljeća.
Međutim, zdravstvene ustanove počinju se sve više i učestalije suočavati sa povećanim brojem bolovanja medicinskog, ali i nemedicinskog kadra.
To je, tvrde naši sagovornici, u aktuelnom trenutku vrlo opasno, ali i indikativno.
Jesu li sva bolovanja utemeljena i da li pojedini porodični ljekari nekritički šalju kolege na bolovanje, pitaju se iz najveće zdravstvene ustanove u Bosni i Hercegovini.
Rukovodstvo KCUS-a kategorično je kada je u pitanju ova problematika: Kantonalni domovi zdravlja ne rade svoj posao profesionalno, na način kako se od njih to očekuje. Prema podacima dostavljenim N1, trenutno je na bolovanju više od 300 uposlenika Kliničkog centra u Sarajevu, što je – pridruži li se ovom broju još 68 uposlenika u izolaciji skoro 400 ljudi.
“Evidentno je povećan broj bolovanja. Domovi zdravlja ne rade svoj posao kako treba. Pišu bolovanja čak i onim kolegama koje nisu vidjeli. Uopće ne utvrde faktičko stanje, a već propišu bolovanje. Mi masu kolega viđamo u gradu, na šetnji. To nije slučaj samo sada, već je tako bilo i ranije – odlaze na more, godišnje odmore, izlaze u kafane, a vode se u Kliničkom centru kao da su na bolovanju”, kazala je za N1 direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović dodavši kako broj odlazećih uposlenika na bolovanje raste otkako je nastupila epidemija virusa korona.
Na primjedbe iz JU Dom zdravlja KS još nisu odgovorili na upit N1 televizije. Ondje je sve u znaku nove primopredaje, budući da je na čelo ustanove kao v.d. direktor došao Muhamed Ahmić koji je tom priliko kazao da je prioritet hitno i precizno snimanje zatečenog stanja.
“Svaki ljekar nosi svoju odgovornost u ovome trenutku jer se nalazimo u vanrednoj situaciji i ukoliko bi bježali od naših ljekarskih obaveza to bi značilo ugrožavanje zdravlja stanovništva, a to je sigurno krivično djelo koje je i propisano zakonom”, odgovorio je Goran Čerkez, pomoćnik ministra zdravstva FBiH na pitanje da li je povećan broj bolovanja u vrijeme epidemije indikator straha medicinskog i nemedicinskog kadra i rezultat moguće nespremnosti da se individualno suoče sa odgovornošću u trenutku kada je javno zdravlje ugroženo.
Prema informacijama o pravima i obavezama poslodavaca kod bolovanja i povreda na radu, poslodavcu je omogućeno ako izrazi sumnju u opravdanost bolovanja da se obrati zahtjevom Kantonalnom Zavodu zdravstvenog osiguranja radi kontrole i provjere opravdanosti bolovanja. U Priručniku o pravima i obavezama poslodavca kod bolovanje i povreda na radu decidno stoji kako “radnik koji je zdrav, a koji u vrijeme bolovanja obavlja neke druge radove na neki način je prevario i poslodavca i ljekara primarne zaštite. Kod ovakvih situacija očito je da poslodavac trpi, zato što se na njegov teret isplaćuje naknada za bolovanje radniku koji u isto vrijeme obavlja posao i bude plaćen putem novčane naknade ili na drugi način”.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
