U vremenu kada zdravstveni sektor neminovno treba podršku i jačanje kapaciteta na svim nivoima, oni osnovni ljudski smanjuju se iz dana u dan. Pored ljekara koji se nalaze u samoizolaciji, veliki broj medicinskih radnika u vrijeme pandemije koristi bolovanje. Tako naprimjer samo u Sarajevu to pravo koristi više od 550 uposlenika.

I dok u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu među 307 otvorenih bolovanja sumnjaju u veći broj opravdanih, u Općoj bolnici nema nijedan sumnjivi slučaj.

“Nema nijedno neopravdano bolovanje. Mi samo imamo problem sa trudničkim odsustvom. Što se tiče doktora nema nijedno novo otvoreno bolovanje”, tvrdi direktor Opće bolnice “Prim dr. Abdulah Nakaš”, Zlatko Kravić.

“U protekle četiri godine, mi smo uputili ukupno 345 zahtjeva”, otkriva direktorica KCUS-a, Sebija Izetbegović.

A među tih 345 zahtjeva za provjeru opravdanosti uposlenika KCUS-a je i 20 upućenih krajem marta prema Ljekarskoj komisIji zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.

“Nažalost zloupotreba se dešava i kod zdravstvenih radnika i kod ostalih uposlenika KS. Sama činjenica da su ljekari dio zdravstvenog sistema govori u prilog činjenici da oni lakše ostvaruju ovo pravo na bolovanje”, ocjenjuje Fikret Junuz, Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.

Pored provjera koje vrše poslodavci aktivnosti najavljuju i nadležni nivoi vlasti.

“Sigurno je da ću tražiti izvještaj od onih koji vode ta bolovanja i da vidimo da li stvarno toga ima”, poručuje Rusmir Mesihović, ministar zdravlja Kantona Sarajevo.

“Poslodavac je taj koji kontroliše bolovanja i kontrola ZZOKS u skadu sa zakonom. Prema tome mehanizmi aposulutno postoje, mehanizme treba primijeniti ukolio bilo ko ima sumnju. Ukolo se pokaže da se kršilo znaju se sankcije i mjere ne bi trebalo biti problema”, dodaje Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdravstva.

No sistem kontrole i nije do kraja izdefinisan shodno trenutnom pravilniku.

“Borba sa ovom negativnom pojavom zloupotrebe bolovanja treba da bude jača i konkretnija. Mi smo čak zbog toga predlagali i izmjene pravilnika kod federalnog ministarstva”, kaže Junuz.

Sa druge strane procedura, ona ljudska i sasvim realna činjenica svi smo mi od krvi i mesa.

“Zdravstveni sistem nisu cigla i malter. Srce zdravstvenog sistema su njegovi radnici. Kratkoročni cilj je da osiguramo njegovu zaštitu, a dugoročni cilj da im se osigura adekvata zaštita”, ističe visoki zvaničnik WHO-a.

Istovremeno u ionako nejasnom sistemu kakav je bosanskohercegovački građani sa pravom pitaju šta će i ko biti njihov malter i cigla, i jesu li dovoljno izdržljivi da podnesu pritisak koji u vremenu pandemije raste iz dana u dan.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad