U iščekivanju ovogodišnjeg mjeseca ramazana mi imamo značajniju i veću odgovornost u odnosu na protekle godine, poručio je Nusret efendija Abdibegović, muftija banjalučki.

“Ranijih godina smo govorili o mjesecu ramazanu kao mjesecu Allahove milosti i oprosta, čovjekove nade, potrebe, upute, solidarnosti i svjetlosti. A, ovaj ramazan moramo govoriti i u tom svjetlu, a također, naglašavati i bojaznost za život i zdravlje ljudi, a posebno naših vjernika. Ono što je primarno u čovjekovom životu jeste da ostavi tragove dobra, vjere, ljubavi, solidarnosti, saosjećanja i odgovornosti. Znači, dobro i odgovornost na dobro treba biti prožeto jednim harmoničnim odnosom koji podrazumijeva sklad, a on počinje od čovjekovog skladnog bića, unutarnjeg i vanjskog, njegovog sklada sa drugima i prirodom i njegovog odnosa naspram Gospodara svjetova”, kaže muftija Abdibegović.

Najvrednije objave

To je, kaže muftija banjalučki, vid komunikacije koji je prožet božijim blagoslovom.

“Ali, u ovoj prilici, ovogodišnjem ramazanu, kako stvari stoje, pred nama je jedna tišina, jedna praznina, mirovanje, koje može biti glas dove, koji može biti pokret misli, koji treba da bude obuhvatanje života na ovome svijetu pozitivnije u odnosu na prethodne godine. Imam osjećaj da civilizacija koju živimo i koju baštinimo ima satkanost na igri zabave i ljudskom provodu. A, život na ovom svijetu je daleko od toga. On je prožet suptilnim, odgovornijim i pozitivnijim vrijednostima. Zaustavljanje ove civilizacije na ovaj način, znači da je čovjek došao do rubikona samouništenja, nestanka i da prilika koja mu je data dolazi u jednu situaciju ili pod upitnik zbog njegove neogovornosti, zbog njegovog nemara”, ističe muftija Abdibegović.

Zato Bog u mjesecu ramazanu, navodi muftija banjalučki, šalje objave. Tako su, navodi i Tevrat, i Zebur, Indžil i suhufi objavljeni u mjesecu ramazanu. I Kur'an kao pečat Allahove upute dolazi u mjesecu ramazanu.

“Što će sve to kazati da su čovjeku dati svi elementi za ugodan, sretan život na ovome svijetu koji je prolazan, koji ne treba i ne smije da zavara. On ima svoju dimenziju i ima svoju ulogu i značaj. Ako čovjek u ovoj percepciji, koja je zaokupila svijet ili strah svijeta od koronavirusa ili od zaraze koja vlada, znači čovjek je u jednom momentu ili dobio nešto zbog nečega ili je proizveo nešto što nije satkano u vjeri u jednoga Boga. Polemike oko toga su strašne i velike. Ali, posljedice su ogromne, i čovjek je izgubljen. On se ne snalazi u ovom intervalu života”, naglašava muftija Abdibegović.

Muftija banjalučki govorio je i o tome koliko je u ovom vremenu važno vratiti se čovjekoljublju, odnosno činiti dobra djela, jer je mjesec ramazan blagoslovljeno vrijeme u kojem je ljudima pružena prilika i zahijeva se od njih da grade život.

“Ako čovjek sa svojim umom, svojom dušom, srcem, sviješću i samosviješću ne bude to činio onda će ga najerati vanjski faktor. Pa nam se pošalje vjetar, pa nam se pošalje oluja, pa nam se pošalje poplava, pa nam se pošalje zemljotres, pa nam se pošalje korona, pa se pošalje bolest… Znači, sve to što prati čovjeka kako ga i sreća prati, kao što ga imanje prati i uspjeh ga prati, sve to čovjek ako ne uravnoteži i ne bude postojano govorio o ljubavi, o istini, o moralu, o vjeri, plemenitosti i poštenju”, navodi muftija Abdibegović.

Puno egoizma i loših stvari oko nas

Vidljivo je, kaže muftija u razgovoru za Anadolu Agency uoči mjeseca posta muslimana koji nastupa 24. aprila, da je u eri života koji mi živimo egoizam i egoistički naboj kod ljudi jako izražen.

“Vidljivo je da je sve više prisutno obmane, prevare, laži, falsifikata, nekompetentnosti…. Ljudi su izgubili mjeru. A, kada se izgubi mjera u životu onda nastanu ti poremećaji. I, ustvari, vjera i glas Božiji dolazi čovjeku da ga on čuje i da se usmjeri u tom putokazu. Zato se kaže u Kur'an: Došao mi je Kur'an u mjesecu ramazanu kao uputa. Šta čovjek ima za cilj ili uputu u ovome svijetu. Mi imamo sva sredstva, ali sa tim sredstvima nismo zadovoljni. Razlika je u ciljevima. Jer, ljudi su zaogrnuti različitim ciljevima ili željama da postignu, da dođu do njih, a oni ustvari srljaju i odlaze u sunovrat. U tom smislu, mjesec ramazan, ako ništa može da čovjeka zaustavi, pa da se preispita. Roditelji koji se ne mogu sada posjetiti, mogli su se posjećivati, a jesmo li ih dovoljno posjećivali. Unučad koja su nas posjećivala, sada ih ne možemo primiti, pitanje je jesu li se milovala i darivala onako kako su trebala. Je li odnos brata sa bratom bio. Je, li komšija sa komšijom bio u tim odnosima”, ističe muftija Abdibegović.

Ovo sve ukazuje na kratkoću čovjekovog života. Samo je borba, hoće li čovjek u toj kratkoći vremena, navodi muftija banjalučki, ostaviti tragove dobra ili će ostaviti loše tragove.

“Ako ostavi tragove dobra, onda njegova spomen će biti i za života i nakon života, a za zlo svako zlo brzo prođe”, poručio je.

Iftar je davanje topline i duše porodici 

Muftija banjalučki rekao je da očekuje i vjeruje, te da se nadam da će ovogodišnji iftari biti sadržajniji.

“Oni će poručiti mogućnost čovjeka da promišlja. Konzumerizam je nametnuo iftar kao svetost mjeseca ramazana. A, on je (iftar) samo jedan kratki ugođaj u vremenu kada prestaje post. Ono što pledira mjesec ramazan jeste post iznutra i pročišćenje iznutra, poliranje srca. Post zagovara poliranje ljudskog srca i oplemenjuje ljudsku dušu. Šta će iftar na srce koje je prožeto vjerom, na dušu koja je prodrhtala na spomen Allaha. Šta će sofra ili iftar učiniti u tih 15 ili 20 minuta. Nažalost, mi smo možda u nekim stvarima prevršili mjeru kada je u pitanju iftar. Iftar i ibadet treba vratiti u onu mjeru kako su to naše prethodne generacije, naši djedovi, naši očevi radili. Ako su imali iftar, oni su imali iftare za svoju porodicu, za svoje prijatelje i komšije, i to je bilo u kući. Jer, spremanje iftara je davanje topline i duše porodici. Restoran je otvaranje novčanika i ‘provlačenje’ kartice”, kaže muftija Abdibegović.

A, to spremanje iftara, kaže muftija banjalučki, to je buđenje duše porodičnog ambijenta i mirisa.

“Ako vi zakažete iftar u restoranu ili nekim drugim dijelovima, onda je to redovani život koji je kao izlazak na ručak kada se obično ide u restoran. Iftar je svijanje pod krovom plemenite duše i dobre čeljadi. To je ono što mi možemo apelirati da će za ovogodišnji ramazan nedostajati u odnosu na manifestaciju možda mukabele. O tome treba govoriti. Jer, mukabelom čovjek ne samo da promišlja, nego slušanjem Kur'an natapa i napaja dušu. Odlazak na teraviju i obavljanje teravih-namaza i to će nam nedostajati. Znači, u nekom vremenu u kojem jesmo mi imami, odnosno muftije, muderisi, predvodnici duhovni, moramo ukazivati na taj segment da je ovo prilika i da neprilika nam bude prilika da ukažemo na neke važne elmente”, naglašava muftija banjalučki.

Samo je smrt nenadoknadiv gubitak

No, to što ćemo biti lišeni teravija za ovogodišnji ramazan, nije, kaže, nenadoknadiv gubitak.

“Samo je smrt za život nenadoknadiv gubitak. Sve ostalo se može u načinu, uslovima i okolnostima popuniti. Ja vjerujem da će naše majke i nene koje imaju više od 65 godina, koji ne mogu izlaziti, uz svoj tespih doviti”, navodi muftija Abdibegović.

Dodaje i da mu je žao što nemamo neke specifične slike, nekog umjetničkog rada Safeta Zeca ili Affana Ramića ili nekog koji je uslikao jednu majku pored prozora sa tesphom u ruci, sa šamijom i jemenijom.

“Da ona vrijeme provodi gledajući kroz prozor, promatrajući prirodu, okrećući tespih. Upravo to, će nam omogućiti, ti pokreti odzvanjajući ne samo u njihovoj duši nego i u porodici taj tespih, da imamo taj zikr. Slavljenje i veličanje Allaha može biti na različite načine. Namaz je jedan od primarnih. Vidite da nedostaje i džuma. Ali, u smislu života, u smislu zaštite i saniranja stanja da se ne bi širila zarazna bolest ili virus, mi u smislu toga želimo da ljudi ostanu u svojim domovima. Mislim da su to uputstva. Svjedoci smo da reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein efendija Kavazović čini velike napore i čini mi se da zajednica pokazuje jednu veliku odgovornost, pokazuju i naši ljekari”, kaže muftija Abdibegović.

Ima tu, navodi, nekih stvari koje nisu dorečene u potpunosti, narod je malo zbunjen.

“Ali, kada je u pitanju vjera, pa neka samo neko kaže: La ilahe illallah, neka kaže: Estagfirullah, molim Allaha za oprost… Ti načini slavljenja i veličanja Allaha će otvoriti različite mogućnosti. Zato će naša ulema u komunikaciji sa svojim džematlijama kroz različite načine prenijeti te poruke. Vjerujem da ono što će biti prazno fizički, da će biti snažnije i punije duhom u našem narodu”, smatra muftija Abdibegović.

Ramazan mora probuditi skromnost i pobožnost

Vjeruje da ćemo mi uskoro, možda u drugoj polovici mjeseca ramazana imati popuštanje ovih mjera i da će ići u prilog otvaranje i oživljavanja tradicionalnog načina života ljudi.

“Vjerujem da će se otvoriti dućani, da će se moći više putovati, jer ovakva blokada ne može dugo trajati. Vjerujem da ćemo mi ući u drugu polovicu mjeseca ramazana sa jednom vedrinom i da ćemo na neki način savladati ovaj izazov epidemije i svih tih izazova koji nas prate i da ćemo 27. noć ramazana u kojoj ćemo moliti za mir, u kojoj ćemo moliti za zdravlje, u kojoj ćemo moliti za slogu, dočekati u tom ozračju. I da dolazimo u Bajram i Dan šehida na jedan sasvim dostojanstven način gdje ćemo pokušati da kažemo da kao vjernici kada nas zadesi neka tegoba, osebujnost, da nam to budi dobro u toj strpljivosti i ako nas Allah počasti svojim blagodatima da se mi ne osilimo nego da budemo mu zahvalni”, ističe muftija Abdibegović.

Jer, ramazan, kaže, mora probuditi veliku dozu skromnosti i pobožnosti. Skromnost, navodi muftija banjalučki, znači da budemo zadovoljni onim što imamo, a pobožnost da mislimo o Bogu hodajući ovom zemljom, stičući nafaku i boreći se za život.

“Bajram je jedno svjetlo radosti i nagrada za ono što msmo bili strpljivi u mjesecu ramazanu, jer Allah dž. š. nagrađuje strpljivost. Treba biti strpljiv u ramazanu. Treba biti strpljiv u postu, u ibadetima. To hoće da se odrekne svih tih ovosvjestskih ljepota koji imaju od Boga. I onda Allah dž. š. kaže evo, prvi dan Bajrama, evo, drugi dan Bajrama. Ne možete za dane Bajrama postiti zato što treba da osjetite da ste postigli jedan visoki cilj, a to je odgovorili ste na poziv Gospodara. A, Bog poziva ljude. Bog ne ostavlja ljude. Samo ljudi zaborave na Boga. Kad god ljudi zaborave na Boga bude im teško, zatekne ih nešto ćemu se nisu nadali. Kad su god sa Bogom, čitajući Kur'an, a mi ćemo primijetiti da on govori o narodima, o ljudima, o stradanjima, o nedaćama, o poteškoćama, o događajima…”, kaže muftija Abdibegović.

Stoga, naglašava, ako budemo proučavali Kur'an neće nijedan izazov biti nama toliko stran i toliko tegoban i težak da nema izlaza.

“Čovjekov um je taj da mu da izlaz. Vjerujem da ćemo mi sretno i radosno imati pred sobom dane ovogodišnjeg Ramazanskog bajrama. A, ta praznina koja nas prati, koja se nagovještava za mjesec ramazan, treba da nam bude svjetlo iznutra kako bi smo osvijetlili ovo što je oko nas”, poručio je muftija Abdibegović.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad