Slađan Vujić ima petoro djece, uzrasta od tri do petnaest godina. Nakon uvođenja mjera u borbi protiv pandemije korona virusa, niti jedno od njegove djece ne mogu izlaziti vani, jer se zabrana odnosi na sve osobe mlađe od 18 i starije od 65 godina.

„Mala razlika između nas i većine porodica koje imaju iste obaveze u kućnoj izolaciji je broj djece u našoj kući. Tri školarca – deveti, sedmi i četvrti razred, i dva neškolarca – tri i pet godina“, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Slađan Vujić i dodaje kako njegovo troje starije djece pored redovne, idu i u online muzičku školu.

„Dakle u kući imamo šest škola pod istim krovom. U 12 sati izlazim iz kuće da kupim namirnice za ručak, stajem u red ispred prodavnice, zvoni mobilni telefon. Kćerka me podsjeća da u 13:30 počinje čas klavira online, te da hitno mora na laptop instalirati program i kameru. Postavljam laptop tako da kamera uhvati klavir i dijete koje svira“, navodi Vujić.

Dobri porodični odnosi su dobri u izolaciji i van nje

Sociologinja Biserka Košarac, profesorica na Katedri za sociologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, pojašnjava da kućna izolacija ne bi trebalo da ima neke velike efekte na porodicu.

„Dobri porodični odnosi su dobri porodični odnosi, i u izolaciji i van izolacije“, objašnjava za RSE Košarac, odgovarajući na pitanje kakve će efekte na porodicu imati kućna izolacija zbog odluka i mjera koje se provode radi korona virusa.

“Djeca sada rade od kuće školske obaveze, roditelji najčešće rade od kuće svoje poslovne obaveze, ali i to se da organizovati. Ja negativnih efekata u ovoj vrsti izolacije ne bih vidjela u klasičnim, onim standardnim porodičnim odnosima. Negativni efekti izolacije mogu se možda primijetiti na rizičnijim grupama, koje su i prije ove situacije oko epidemije zahtjevale posebnu pažnju“, kaže profesorica Košarac.

Ona objašnjava da članovi porodice provode više vremena zajedno nego inače, te da to može da ima izazove, u smislu prilagođavanja organizacije aktivnosti.

„Bitno je da to dnevno vrijeme koje se provede bude strukturisano, da se organizuju nekakve aktivnosti koje će to vrijeme da ispune. Dakle, djeca predškolskog uzrasta, koja su navikla vjerovatno da budu po parkovima, vani da se igraju, ne idu sada u vrtiće, potrebno je da im se na izvjestan način to vreme popuni kvalitetnim aktivnostima. Djeca školskog uzrasta već imaju neke zadatke i u kontaktu su sa školom, sa nastavnicima, postoje neki vidovi nastave putem televizije ili online nastave, tako da oni već dijelom imaju jedno vrijeme koje im je ispunjeno“, ocjenjuje sociologinja Košarac.

Treba koristiti prednosti savremenih tehnologija

„Tako je važno da se dogovorite – vrijeme ustajanja, kada su obroci, kada su zajedničke aktivnosti, kada su slobodne aktivnosti za svakog od nas, kada se možemo povući i okrenuti sami sebi“, navodi u razgovoru za RSE Slađana Cvjetković, psihoterapeutkinja iz Bijeljine.

Ona smatra da važno da se koriste prednosti savremenih tehnologija, naročito, kaže ona ‘ako znamo da postoje neki ljudi koji žive sami, koji su usamljeni, kojima treba podrška’.

„Nemojte da mi njih čekamo da nam se jave, nego zovimo mi njih, možda i češće nego smo se prije čuli. Sreća da sada imamo nove tehnologije koje smo ranije možda i kritikovali zato što smo ih previše koristili, ali sada one baš pokazuju te svoje prednosti“, navodi psihoterapeutkinja Slađana Cvjetković.

Slušati savjete stručnjaka

Govoreći o tome šta je dobro, a šta građane uznemirava u vanrednim okolnostima, sociologinja Biserka Košarac naglašava da je dobro slušati savjete stručnjaka, te vrijeme ispuniti po svojim afinitetima.

„A ono što posebno pojedince uznemirava, ja verujem, u ovoj situaciji, to su dezinformacije koje dolaze s raznih strana, neproverene informacije koje mogu da uznemire građane ili da stvore određenu paniku“, naglašava Košarac i dodaje kako u svemu ključnu ulogu imaju mediji.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad