Prof.dr. Nihad Fejzić je naučnik i stručnjak svjetskog glasa. Nema mu ravnog kada su u pitanju sve bolesti koje se na ljude prenose sa životinja. Bio je u državama SARS-a, MERS-, a, malarije, ekspert je za Ptičiju gripu. Prvi je najavio da u Bosnu i Hercegovinu dolazi korona virus, 2018.

Kako ste prvi u BiH, još krajem decembra 2018.godina, najavili da će uslijediti epidemija Corona virusa?

Fejzić: Značajan broj istraživača u svijetu je upozoravao na ovakav scenarij, nažalost, izostala je reakcija globalne politike. Cilj našeg izlaska u javnost sa ovakvim najavama je bio jačanje pripremljenosti i apel da je potrebno pojačati fondove i istraživanja uzročnika bolesti koje su zajedničke ljudima i životinjama. Loše uspostavljeni prioriteti u prethodnom desetljeću i otvorena je „pandorina kutija“ tako da danas živimo ono što smo gledali na filmovima i čitali u Den Brown-ovim knjigama.

Da li se sada može definitivno može reći da korona dolazi sa zaraženih tržnica u Wuhanu ?

Fejzić: Corona virusi su velika porodica, a većina od njih „normalno“ živi u šišmišima i pacovima i ima biološki potencijal da iz prirodnih rezervoara, preko nekih drugih životinja pređe na ljude. Ovakvu animalno – humanu transmisuju smo već detektovali kroz prethodne oblike Corona virusa koji su izazvali SARS i MERS oboljenja kod ljudi. Okidač i putevi prenosa aktuelne pandemije koja se zvanično naziva COVID-19 (corona virusno oboljenje) još nisu naučno validirani i teško je na osnovu malih broja naučnih objava potvrditi hipotezu o ulozi pijace o Wuhanu, iako je ova hipoteza legitimna.

Ne bih da razgovaramo o teorijama zavjere, ipak ste naučnik. Da li se može odbaciti da je korona proizvedena u laboratorijama ?

Fejzić: Podsjećam, genom virusa koji je izolovan iz ljudi je 10. januara ove godine postao dostupan naučnim institucijama širom svijeta koje su nevjerovatnom brzinom, do sada nezabilježenom, razvile dijagnostičke testove za detekciju virusa kod ljudi i time dale smisao političkim i drugim epidemiološkim mjerama za suzbijanje širenja. Intenzivno se radi na istraživanju vakcina, neke su studije već završile predkliničku fazu, a također ispituje se i efikasnost drugih farmakoloških tretmana. Za sada, potvrđeno je animalno porijeklo virusa, tako da se sužava prostor za hipotezu o njegovom vještačkom porijeklu.

Bh. epidemiolozi su na početku govorili da je zaraza COVID- om 19 zapravo slična običnoj gripi. Da li su nas tješili ili nisu znali?

Fejzić: Oni su u pravu, u svim slučajevima se radi o respiratornim sindromima koji se statistički manifestuju kao 40 % blagih oboljenja, 40 % srednjih, 15 % teških i 5 % kritičnih. Niko u svijetu u januaru i februaru nije dovoljno poznavao ovu bolest.

Je li u BiH trebalo, ovih dana, naglo ublažiti mjere zaštite (bez faza) protiv zaraze ?

Fejzić: Po meni je trebalo više objasniti javnosti pozadinu donošenja odluke o ublažavanju mjera. Ovako se dobija dojam da ublažavanje kolektivnih mjera znači i ublažavanje individualnih mjera zaštite, a koje ostaju i dalje najefikasniji način prevencije. Mjere za prevenciju bolesti moraju ostati u domenu struke i nauke i ne smije se dozvoliti da percepcija javnosti bude da se radi o političkim odlukama.

Da li je samo testiranje, dovoljno za sistem nadzora bolesti?

Fejzić: Izolovano od drugih mjera, testiranje samo po sebi ne daje ključne rezultate. Testiranje je dio cijelog sistema sprečavanja širenja bolesti, a važnu ulogu još uvijek ima u cilju sprečavanja unosa uzročnika u zdravstvene sisteme. Sad smo u fazi da imamo mogućnost da spriječimo pojavu virusa kod drugih „ranjivih „ skupina i subpopulacija koje su po prirodi posla više izložene od drugih, a važnije su za funkcionisanje naših života. Dijagnostički testovi su sada vema dostupni, a više znamo i o njihovim karakeristikama u smislu lažno pozitivnih i lažno negativnih rezultata. Procent lažno negativnih rezultata značajno otežava uspjeh programa nadzora i vjerujem da ćemo uskoro koristiti istovremenu kombinaciju molekularnog i serološkog testa koja će, nakon validacije, poboljšati senzitivnost cjelokupnog sistema nadzora.

Grupa naučnika u KS je sama predložila plan mjera. Da li je dostatan njihov ciljani broj testova veći od 20.000 za populaciju Kantona u naredne tri sedmice?

Fejzić: Koliko sam upoznat, BiH sada ima dovoljan broj molekularnih testova. Pratimo da naš sadašnji sistem nadzora uspješno otkriva nove slučajeve bolesti, na osnovu preporuka definicije slučaja WHO i zaraza u BiH polako počinje da se ponaša po karaktersitikama endemijske bolesti. Međutim, takvo stanje može lako da eskalira, pogotovo što političke mjere moraju popuštati i to vidimo da se dešava i u nekim evropskim zemljama. Sada treba provesti sljedeće: istražiti dijelove ukupne populacije u BiH da bi ocjenili uspješnost našeg sistema detekcije bolesti, odnosno više treba da nas zabrinu potencijalno neotkriveni slučajevi koje je naš sistem propustio da detektuje. Da pojednostavim, neotkriveni slučajevi koji su asimptomatski ili presimtomatski, su stalna prijetnja za eskalaciju bolesti.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da najteži udar pandemije COVID-19 tek prestoji? Kako da čitamo tu poruku ?

Fejzić: Ovo je politička poruka i treba je razmatrati u kontekstu odnosa nekih država, posebno SAD-a i Kine u odnosima prema WHO. Međutim, postoje i druga važnija pitanja. Nauka je danas u fokusu javnosti više nego ikad, svjetski i lokalni mediji prenose i interpretiraju rezultate i zaključke naučnih objava praktično po njihovom nastanku i nažalost imamo primjere da interpretacija u javnosti može oslabiti povjerenje u naučnu zajednicu od koje se očekuju brzi i perfektni odgovori. Drugo je pitanje podataka. U uslovima kada nema vakcine niti naučno potvrđenih 100 % efikasnih farmakoloških tretmana za ovu bolest, oslanjamo se na raspoložive podatke o porijeklu, transmisiji, dijagnostici, patogenezi, kliničkoj slici i hospitalnim tretmanima. Mnoge zemlje su već uspostavile digitalne sisteme za obradu ovih podataka, i digitalna epidemiologija je u razvoju. Međutim, pitanja privatnosti su veoma bitna.
Treće je pitanje šta i kako dalje, šta nas očekuje na jesen kada je novi val sezonske gripe, nerealano je očekivati da će vakcina za COVID/19 biti raspoloživa, a veoma je malo informacija šta će se desiti sa virusom ako ga uspješno odstanimo iz ljudske populacije, što jeste cilj sadašnjih mjera. Rezultati populacijskih studija o imunitetu koji ostaje poslije bolesti za sada nisu ohrabrujući.

Nakon ove pandemije slijede mnoge promjene. Koje su moguće ?

Fejzić: Veterinarske službe širom svijeta su uspjele u proteklom periodu većinu bolesti životinja, pa i onih koje se prenose na ljude, staviti pod kontrolu, odnosno ograničiti njihovo širenje i perzistiranje. Praktično, dva epidmeiološka svijeta su uspostavljena, a širenje bolesti je ograničeno ili skroz zaustavljeno primjenom alata kao što su karantini, zooniranje, kompartmentalizacija, vakcinisanje, dijagnostčko testiranje i certifikacija za medjunarodni promet. Ako bi ovakve primjere i iskustva primjenili na COVID-19, u današnjem svijetu, mnogo toga više neće biti isto. Da li je prihvatljivo da po povratku iz neke zemlje u kojoj se situacija endemijska, idete u karantin. Da li je prihvatljivo da naši mobilni telefoni budu praćeni o našem kretanju? Da li će naši zdravstveni podaci biti zauvijek dostupni sigurnosnim i obavještajnim službama? Na kraju, da li je vrijeme da digitaliziramo naš zdravstveni karton i podatke o prethodnim oboljenjima, testiranju i zdravstvenom stanju u formi digitalne informacije bude javno dostupno. Na kraju, samo jedan od primjera kako će sve biti drugačije i kompliciranije. Serološki i brzi testovi oktrivaju prethodnu izloženost ili obolljenje. Serološki test će reagovati pozitivno i na vakcinisanu osobu. Da li će vakcinisanoj osobi biti dozvoljen ulazak u zemlju koja ne provodi vakcinaciju, jer će takva osoba u drugim okolnostima biti identificirana kao zaražena?

Šta dalje?

Fejzić: Još uvijek se oslanjamo na prediktivne epidemiološke modeli, koji u zavisnosti od ulaznih varijabli najavljuju najmanje tri glavna scenarija: da će se virus povući zbog prirodno nastalog „imuniteta stada“, da će cirkulisati u formi endemije, odnosno pojavljivanja u brojkama koje će zdravstveni sistemi moći apsorbirati i treći, najlošiji, da će krajem godine eskalirati u novu epidemiju.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad