Neizvjenost - ne znamo koliko će trajati, niti koliko će duboke posljedice pandemija ostaviti na globalnu ekonomiju, ali i ekonomiju Bosne i Hercegovine. Otkazi su postali svakodnevica u našoj zemlji, a entitetski ministri financija raspolažu sa sve manje novca od poreza. Manjak u proračunu Republike Srpske veći je od 230 miliona maraka. U Federaciji su porezni prihodi manji za desetke miliona. No, kao u svakoj krizi, i u ovoj ima onih koji su profitirali.
Entitetske blagajne sve praznije. Manjak javnih prihoda, koje prikuplja Porezna uprava Federacije, je skoro 100 miliona maraka u odnosu na prvi kvartal prošle godine. Najdrastičnija razlika je ako poredimo mart i april ove godine, kad je manjak javnih prihoda dosegnuo više od pet posto.
Prelijeva li se budžetska kriza u bh. domaćinstva?
“Budžet naše kuće, kao i kod svih ostalih. Određeni ljudi skinuti s posla, prijavljeni na Biro. Od 350 maraka se ne živi”;
“Kao prvo, neće niko više ni u saksiju da posadi. U ratu su svi sijali, a sad kažu bit će na pijaci. E pa neće biti na pijaci. Ja nemam gdje saditi, ali vajda ću preživjeti”;
“Sasvim solidno. Uvijek se pripremam za budućnost”, kazali su nam građani.
VEZANE VIJESTI
O budućnosti je možda još rano govoriti, ali sadašnje stanje nije sjajno ni u blagajni Republike Srpske. Ovdašnji pad javnih prihoda je 64 miliona maraka. Porezna uprava je u aprilu prikupila 176 miliona, što je manje za 19 posto u odnosu na isti mjesec lani.
Zbog toga, i rebelans entitetskog budžeta na niže.
“Prihodi planirani za 2020. godinu bit će manji 238 miliona maraka. I po svim stavkama prihoda očito će biti smanjenje. Do sad imamo smanjenje prihode, od polovine marta do danas, 140 miliona maraka”, rekla je Zora Vidović, ministrica financija RS.
Pad ekonomije zbog pandemije je neizbježan, ali je dobra vijest je to što koliko ekonomija bude padala obe godine, toliko će se rapdino oporaviti iduće godine, procjene su stručnjaka. Međutim, ono što će se najprije osjetiti kao posljedica, jeste pad javne potrošnje i inveticija.
“Ako uzmemo za primjer javne službe za zapošljavanje, trenutno su zamrznuti gotovo svi programi zapošljavanja, jer se postojeća sredstva trošite za servisiranje naknada, odnosno prava ljudi koji su ostali bez posla. S druge strane, imamo situacije u kojoj će podrška zapošljavanju biti na jako niskom nivou”, kazao je Ranko Markuš – ekonomista.
Na istom su nivou, međutim, primanja državnih parlamentaraca, premda većina nije radila ništa. Hoće li tako i ostati, ovisi od ishoda inicijative Šemsudina Mehmedovića, koji je tražio ukidanje plaća za vrijeme nerada.
“U ovom periodu pandemije, smatram da imenovani i izabrani dužnosnici, moraju pokazati veći stepen socijalne osjetljivosti i zajedno sa onima koje predstavljaju ponesu teret podizanja ekonomije Bosne i Hercegovine.”
Ekonomski krah nije zaobišao ni najbogatije zemlje, poput Njemačke koja očekuje najveći pad BDP-a u posljednjih 50 godina. No, u svakoj krizi, po principu “nikada ne propustiti dobru krizu”, neki su profitirali. Službeni podaci su, da je 1% najbogatijih Amerikanaca u vrijeme pandemije zaradio dodatnih 308 milijardi dolara, dok je istodobno 33 miliona njihovih sunarodnjaka ostalo bez posla.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
