Bosna i Hercegovina je još 2009. godine pod nadzorom Svjetske zdravstvene organizacije donijela jedinstven nacionalni Plan pripravnosti i kontrole pandemijske influence. Riječ je o planu koji bi umnogome pojednostavio i ujednačio sva postupanja tokom epidemije koronavirusa, ali kao i mnogi strateški dokumenti koji su u našoj zemlji doneseni ostao je samo slovo na papiru.
Plan pripravnosti i kontrole pandemijske influence koji je donesen prije 11 godina, nikada nije ažuriran, a tokom epidemije nije ni spominjan, do teksta koji je objavila Balkanska istraživačka mreža (BIRN BiH).
“Taj plan u ovom trenutku, kao ni u periodu iza nas, sami ste svjedoci, nikada niko nije spomenuo, a zasigurno bi nam pomogao, ako ništa u tom hijerarhijskom nizu gdje je tačno definisano da bi cjelokupno vođenje akutnom situacijom trebalo da dođe sa nivoa države. Dakle Vijeće ministara, pa jedna grupa ispod njih sastavljena od dvadesetjednog člana koji bi davali instrukcije entitetima, a entiteti dalje svojim nivoima”, rekla je Nikoleta Milašević-Dobrača, novinarka BIRN-a.
VEZANE VIJESTI
Upravljanje epidemijom s nivoa države je neophodno, ali i izmjene Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ističe Ednan Drljević, načelnik Odjela za infektivne bolesti Kantonalne bolnice Zenica.
“Da li bi to bilo ministarstvo zdravstva na državnom nivou koje bi imalo naziv Bosna i Hercegovina ili u Bosni I Hercegovini, to je sasvim svejedno. Uglavnom sve odluke koje se donose moraju biti usklađene sa jednog nivoa i u svim dijelovima BiH. Zaista moramo promijeniti taj zakon koji je atavistički tako da budemo sposobni i u startu organizirani da nam se ne dešavaju ovakve dječije bolesti kao što su bile za vrijeme trajanje ove epidemije”, rekao je Drljević.
Goran Bjeković, ortoped bolnice u Zvorniku i član Glavnog odbora Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske (RS) kazao je da se Republika Srpska ponaša shodno Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.
“Taj zakon je u suštini dobar zakon samo što se dobrim dijelom to nije sve sprovelo u djelo. Šta uraditi u datoj situaciji to u sadašnjoj Republici Srpskoj, a vjerujem ni u Federaciji BiH ništa ne funkcioniše tog tipa, jer ne postoji civilna zaštita, odnosno postoji ali samo na papiru. To nije tako organizirana služba kao što je bila devedesetih kada je praktični svaki pojedinac znao šta mora raditi u datoj situaciji, gdje da se javi i kome da se javi jer je imao tzv. radni/ratni raspored”, kazao je Bjeković.
Prije donošenja Plana pripravnosti uočeno je da u BiH ne postoje planovi za vanredne situacije za bolnice I građane.
“U tom planu recimo tačno stoji koliko bolnice trebaju imati pripremljenih kreveta. Stoji recimo koliko bolničke apoteke trebaju imati određenih lijekova u određenom trenutku”, dodala je Milašević-Dobrača.
U slučaju novih prijetnji Bosna i Hercegovina ima dokument koji može biti vrlo koristan. Da je zaživio mnogi problemi tokom prethodnih mjeseci bi se izbjegli u oba entiteta. Aktivacija plana u koje je utrošeno vrijeme i novac, novi koncept civilne zaštite, izmjene zakona, ili sve to zajedno neophodno je da bi Bosna i Hercegovina u perspektivi bolje upravljala eventualnom krizom.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
