Nije prvi put da se ambasador Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini stavlja suprotno poziciji međunarodne zajednice. Još jednom ovaj diplomata izrazio je - ne zabrinutost, već naprotiv: stav da je Bosne i Hercegovina mirna i stabilna, a da je visokom predstavniku "odzvonilo" i vrijeme za odlazak. No, je li to zaista tako, upitali smo i pravnu struku.
Uvjerenju da stabilnost i, de facto, opstojnost Bosne i Hercegovine podršku pruža međunarodni faktor u zemlji, zaodjenut zaštitničkim velom OHR-a, mišljenje suprotstavlja ruski ambasador. I to ne prvi put. Sada, međutim, za rusku Gazetu otvoreno poziva na povlačenje funkcije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
“Rusija se dosljedno zalaže za povlačenje mehanizma spoljnog protektorata u BiH i ukidanje funkcije visokog predstavnika, kao i predaju svih nadležnosti u ruke lokalnih vlasti (…) Apsurdno je da se BiH i dalje nalazi pod posmatranjem visokog predstavnika, koji se postavlja iznad demokratski izabranih institucija. Postojanje visokog predstavnika nema praktični smisao, budući da u zemlji odavno vlada mir i stabilnost”, kazao je Petar Ivancov, ruski ambasador u BiH
Ipak, tvrdnja da “u zemlji odavno vladaju mir i stabilnost” u najmanju je ruku diskutabilna, imajući u vidu političku stvarnost i kompleksnost različitih želja, ili pukih namjera, plasiranih pod izgovorom da su one u interesu jednog, drugog ili trećeg naroda. Bivši sudija i profesor ustavnog prava izravno upozorava da bi povlačenje OHR-a bilo ravno potpunom krahu zemlje, a na izjavu da je BiH mirna i stabilna, odgovara:
VEZANE VIJESTI
“Mirna jest, hvala Bogu. Ali da je stabilna – s tim se ne bih složio, tim više što BiH je na začelju svih međunarodnih listi u pogledu ispunjavanja demokratskih standarda, ljudskih prava, kvaliteta života. Onaj ko inzistira da se ukinte taj zaštitini mehanizam, posljednji mehanizam, ja mislim da onda se postavlja pitanje koje su njegove konačne namjere”, kazao je Kasim Trnka, profesor ustavnog prava.
Na upit N1 televizije, kratko su reagirali iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini:
“Naš stav o OHR-u ostaje nepromijenjen. Zatvaranje OHR-a uvjetovano je ispunjenjem 5 + 2 ciljeva i uvjeta koje je postavilo Vijeće za implementaciju mira. Završetak ovog procesa diktiran je ispunjavanjem postavljenih ciljeva i uvjeta, a ne vremenskim rokovima.”
Da su želje ruskih zvaničnika, evidentno, i u suprotnosti sa planom i programom uloge OHR-a, svjedoči i program ciljeva koje organi BiH trebaju ispuniti prije zatvaranja OHR-a, među kojima se izdvaja:
- Prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti;
- Prihvatljivo i održivo rješenje za vojnu imovinu;
- Potpuna implementacija Konačne odluke za Brčko;
- Fiskalna održivost;
- Zaživljavanje vladavine prava
Ipak, kritike fakturisane na račun međunarodne zajednice česte su i sa one strane koja nije nužno protiv funkcije visokog predstavnika u zemlji. Zabrinuti, pa šta, pita se predavač sa Instituta političkih nauka u Parizu.
“Kad god se govori o Bosni diskutujemo, zapravo ja istaknem pitanje zaštitnika jer je OHR zaštitnik s međunarodne tačke gledišta. Svaki put kada se o tome razgovara ja kažem da zaštitnik može biti legitiman samo ako ima jasan mandat za kratko vrijeme, koji je naširoko prihvaćen. U suprotnom,zašto ga zadržati. Takva je sada situacija sa OHR-om. Zabrinuti da, pa šta”, kazao je Pierre Mirel, pravnik.
Zabrinutost je, u ovim okolnostima, emocija koju dijele – ne samo funkcioneri međunarodne zajednice, već i građani i građanke dok se nadaju da kako će se zemlja, unatoč svemu, ipak trgnuti iz uspavanosti i letargičnosti uslijed navike na “status quo”. Velik je još upitnik nad pitanjem – je li Bosna i Hercegovina spremna da samostalno obavlja svoje obaveze?
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
