Ustavni sud Bosne i Hercegovine usvojio je apelaciju Bosne i Hercegovine protiv odluka Vrhovnog suda RS i okružnog suda u Trebinju vezano za uknjižbu vojne imovine – Skladište Filipovići u Trebinju. No, iz RS-a stižu poruke da se odluka neće sprovesti. Šta sve ovo znači u kontekstu NATO integracija pitali smo bivšeg ministra odbrane i univerzitetskog profesora Selmu Cikotića.
“Prema BiH NATO je napravio jednu iznimku i postavio uslov za aktiviranje MAP-a, dakle, nije se to desilo u slučaju ni jedne druge države i to je jedna od procedura koja je preduslov za aktiviranje MAP-a. U Talinu smo dobili presudu 2010. godine i imali smo uslov da uništimo višak neeksplodiranih ubojnih sredstava, da povećamo broj, kvalitet i učešća operacija u podršci mira i da nepokretnu perspektivnu vojnu imovinu uknjižimo na BiH, odnosno na Ministarstvo odbrane. Bitno je razumjeti da se osporavanje ovog čina dešava u godinama nakon toga”, naveo je Cikotić.
Pitali smo ga, da li je 2010. godine postojao koncenzus oko tog pitanja. Kako je rekao, tada su predstavnici SNSD-a i u Predsjedništvu BiH i u Parlamentarnoj skupštini BiH činili apsolutnu većinu i dominirali u predstavljanju Republike Srpske u institucijama države.
“Imali smo potpun konsenzus oko svih tih pitanja. Dodik je u to vrijeme glasno zagovarao NATO kao jedan važan sigurnosni okvir za ukupan unutrašnji demokratski razvoj, ekonomski razvoj pogotovo. Problemi se javljaju kasnije kao i kod mnogih bitnih unutrašnjih pitanja u BiH. Imamo prisustvo različitih međunarodonih aktera, a koji su ohrabrili pojedine predstavnike Republike Srpske da osporavanjem ovog čina uspore ili zaustave kretanje Bosne i Hercegovine”, rekao je Cikotić.
Istaknuo je i da postoji konstantan uticaj koji varira u pojavnim formama.
“Imate prisustvo i uticaj Rusije i Srbije na jedan manje-više direktan način i možemo ga komentarisati kao različiti oblici postupaka i prakse prije devedesetih, tokom devedesetih, nakon devedesetih. Možete vi to posmatrati sa stanovištva geopolitike ili upotrebe sile u rješavanju pojedinih pitanja, ali mislim da je daleko bolje da se ovdje stvari posmatraju sa stanovišta civiliziranih metoda, da se stanovišta postignutih sporazuma u interesu svih aktera u Bosni i Hercegovini, iako je kod nas teško definisati ko su sve bitni akteri rješavanja nekih pitanja u Bosni i Hercegovini. Ali možemo se složiti da se civiliziranim metodama trebaju rješavati stvari jer je alternativa vrlo problematična i teško da je predvidiva”, izjavio je Cikotić.
Naime, kako je dodao, onaj ko se odluči necivilziranim sredstvima da upotrebom silom rješava određena pitanja, može možda da kontroliše početak tog mehanizma, ali se vrlo često desi da onda ne kontroliše to i ishod jednog takvog načina rješavanja.
“Vladavina prava je supstanca pravnog i ustavnog poretka države. Prema tome, odluke Ustavnog suda u svim državama vladavine zakona predstavljaju temelj. Stoji to da se sve odluke Ustavnog suda u BiH nisu provele. Nije tu Bosna i Hercegovina baš neki izuzetak, ali po količini i frekvenciji neprovođenja tih odluka vjerovatno jeste. Ja bih tu kazao da imamo složene mehanizme međunarodne zajednice koja je još uvijek važan akter unutrašnjih procesa BiH – veoma bitan za sveukupnu analizu”, zaključio je Cikotić.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
