Metodologija slaganja činjenica jedini je protivotrov političkoj manipulaciji historije, što je dominantan način tumačenja historije u regionu već desetljećima, jedna je od prouka javnog časa "Srebrenica - mapiranje genocida".

Bolne posljedice genocida u Srebrenici dugo će se osjećati na ovim prostorima no ukoliko jedinstveni edukacioni model bude prihvaćen biće to prilika za bolji suživot, poručuju učesnici Javnog časa.

Florence Hartmann dala je svoj doprinos rekonstrukcijom događaja u Srebrenici i uloge međunarodne zajednice. Kaže, enklave su smetale.

“Međunarodna zajednica zbog objektivne obaveze ne suprotstavlja se pojednostavljenju mape“, istakla je Hartmann.

Haški tribunal je po riječima bivšeg vođe istraživačkog tima za Srebrenicu uglavnom ispunio svoj zadatak no, kaže, još ima posla.

“Još je jedna osoba je na slobodi, a radi se o čovjeku koji je najodgovorniji za zločine na Farmi Branjevo. To je Gojko Simić i on je poznat organima gonjenja, ali je poznat i Interpolu“, rekao je Jean Rene Reuz.

Za historičarku iz Srbije uvijek će se pogriješiti ako se zaboravi stari projekat, projekat podjele Bosne i Hercegovine.

“Naš cilj je da ovaj rat koji je iza nas sa ogromnim žrtvama u budućnosti ne bude očišćen teren za podjelu BiH“, rekla je Branka Prpa.

“Dvadeset godina nakon rata, “lekcija nije naučena””, rekla je je profesorica Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Edina Bećirević, koja je govorila o poricanju zločina koje je, kako je istakla, stalno prisutno.

Finalni edukacioni model o Srebrenici bit će predstavljen 10. jula.

Organizatori poručuju da je genocid u Srebrenici tek prva u nizu tema o kojima će razgovarati u budućnosti, a tiču se bivše Jugoslavije i perioda 1991-1999.