Predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava Srbije Sonja Biserko kazala je kako se "još zadugo neće dogoditi to da Srbija prizna odgovornost za rat u BiH i genocid u Srebrenici te prestane s negiranjem i realtivizacijom zločina".
“Bojim se da se to neće dugo desiti s obzirom da Srbija nije zatvorila sprsko pitanje i da to još uvijek nije prioritetno pitanje na dnevnom redu srpske politke. Srpska elita koja treba da se pozbavi odgovornošću Srbije za genocid u Srebrenici prije svega treba sebi postaviti kjučna pitanja – da je bila riječ o državnoj politici i da su iskorištene vojne institutcije u funkciji tog zločina i mnoge od tih stvari su objelodanjivane i dokazane u Haškom tribunalu. Nažalost to nije bio motiv da se pokrene bilo kakav dijalog u Srbiji već je došlo do jedne vrste relativizacije i poricanja što je Srbiju zatvorilo u odnosu na region jer region ima sasvim drugu percepciju o onome što se dešavalo 1990-ih u BiH. Srbija nije sposobna da komunicira s regionom”, kazala je Biserko.
Istakla je kako će “Srbija morati priznati silne deportacije, masakre, dislociranje grbonica, uništavanje kulturnog naslijeđa kao način poništavanja bošnjakog identiteta i kulture jer je cijela priča krenula iz pravca da su muslimani konvertiti i da su oni bili autentično Srbi”.
“U ovom momentu nema političke volje da se krene u tom pravcu prema BiH i Bošnjacima. Sve što je Srbija radila i sarađivala sa Hagom bilo je komercijalne naravi. Nažalost, dolaskom sadašnje vlasti dodatno su pojačali tu vrstu osporavanja srpske odgovornosti, odnosno odđenike koji su sada javne ličnosti i tretiraju ih kao sversrpske heroje koji su se žrtvovali za Srbiju, a rat u BiH doživljavaju kao oslobođenje Srba u BiH”, kazala je Biserko.
Smatra kako je “prerano očekivati da Srbija prizna odgovnornost jer je to proces koji zahtjeva zrelost i samorefleksiju koja sad tu nije prisutna te da je to generacijski proces”.
“Sjetimo se koliko dugo je trebalo da se holokaust pojavi kao svjetska tema u Evropi, a Srbija se, iako je taj rat u BiH toliko dokumentovan, povlači u sebe. Činjenica da je Evropski parlament proglasio Dan sjećanja na Srebrenicu, da se održavaju razne manifestaicje širom svijeta, je nešto što će Srbiju dočekati u jednom momentu i morat će se s tim suočiti, ali je teško reći kada i kako”, kazala je Biserko.
Naglasila je kako će trebati “velika energija da bi Srbija povratila povjerenje regiona”.
“Činjenica da nijedna odluka međuanrodnih sudova nije donesena da bi osudila bilo koju državu za genocid, ali sve što se dešavalo mimo toga govori da Srbija jeste izvršila genocid, da je to planirala, učestvovala u tome, da Vojska RS ne bi mogla uraditi bez logistike iz Beograda – to je dio sprskog programa koji i dalje živi jer imamo nekoliko dokumenata koji su doneseni u posljednje vrijeme. To je projekat koji je stariji od Miloševića i Tadića i Vučića, a najveći zagovornik je Dobrica Čosić, to su teme koje ovdje nisu dodirnute”, kazala je Biserko.
Kazala je i kako sudstvo učestvuje u tom procesu misleći na optužnice koje su podigute protvi bošnjačkih lidera, ali i presude koje su donesene protiv Bošnjaka.
“Oni su hapšeni s tezom da je bošnjačka strana počela rat protiv JNA i na tome se i dalje insistira. To je teza preko koje skidaju odgovornost sa Srbije i JNA. Novi tužilac za ratne zločine u svom pismu namjere rekao je da će suditi za zločine nad srpskim narodom što znači da su odustali od suđenja onima koji su počinili zločine u BiH, a koji dolaze iz Srbije. Akademska i pravna elita sistematski radi na miniranju svih presuda Haškog suda od samog osnivanja. Srbija ni u jednom momentu ne poštuje nijednu presudu koja je relevantna za Srbiju i njenu odgovornost. Vojislav Šešelj je moralna vertikala poltičke elite koja je na vlasti i koji je simbol ratne politke Slobodana Miloševiča i od njih ne možemo očekivati bilo kakav pomak za ratnu odgovornost, a kamo li neke vrste normalizacije i pomirenja“, zaključila je Biserko.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
