Serge Brammertz, glavni tužilac Mehanizma za međunarodne krivične sudove, kazao je da je genocid u Srebrenici bio jedan od najmračnijih trenutaka u novijoj istoriji. Desio se u srcu Evrope i to samo dvije generacije poslije holokausta.
“Danas se okupljamo u znak sjećanja na hiljade očeva, braće i sinova ubijenih prije dvadeset pet godina. Iako danas možemo biti zajedno samo duhom, mi takođe nismo sami. Širom svijeta mnogi će zastati danas da odaju počast sjećanju na Srebrenicu. Genocid u Srebrenici bio je jedan od najmračnijih trenutaka u novijoj istoriji. Još jedan genocid u srcu Evrope, samo dvije generacije poslije holokausta. Visoki rukovodioci su, pred očima svijeta, koristeći propagandu potpirivali etničku mržnju i dehumanizovali svoje susjede. Ljudi s vrha moći koristili su tu moć da terorišu i uništavaju, samo zbog toga što su žrtve bile muslimani”, kazao je Brammertz.
VEZANE VIJESTI
Poručio je da je poznat rezultat navedenog.
“Ugašeni su životi više od 7.000 muškaraca i dječaka. 35.000 žena, djece i starijih osoba je terorisano i protjerano iz svojih domova. Zajednica koja je bila duboko vezana za te prostore jednostavno je eliminisana. Moja prva posjeta Srebrenici 2010. ostavila je dubok trag na meni. Proveo sam mnogo sati sa žrtvama i preživjelima. Ispričali su mi svoje priče i pokazali mi posljednje fotografije svojih najdražih. Razgovarali smo o diskriminaciji i strahu sa kojima se povratnici i danas suočavaju. Govorili su mi i o svojim strahovima za budućnost, za svoju unučad i praunučad. Za vrijeme koje smo proveli zajedno, Majke Srebrenice su me naučile jednu važnu lekciju. Za najveći dio svijeta, Srebrenica je nešto što se dogodilo prije dvadeset pet godina. Ali za žrtve i preživjele, život je stao prije dvadeset pet godina. A genocid je i dalje u središtu njihove stvarnosti. To je istinska mjera bola koji nanosi genocid. Uništiti jednu grupu znači stvoriti prazninu koja više nikada ne može biti popunjena”, poruka je Brammertza.
Kako je navo, čast mu je što je kao glavni tužilac MKSJ-a, i sada Mehanizma, mogao da blisko sarađuje sa žrtvama Srebrenice i žrtvama iz cijele bivše Jugoslavije u borbi za pravdu.
“U sudnici sam viđao preživjele genocide kako se suočavaju s onima koji su ih pokušali ubiti. Vidio sam majke kako ponovo preživljavaju svoje najmračnije trenutke kako bi svijet mogao da sazna za njihovu bol. I video sam kako se čak i najmoćniji ljudi mogu uniziti glasovima svojih žrtava. Kroz svjedočenja žrtava i preživjelih, MKSJ je zaključio van razumne sumnje da je u Srebrenici počinjen genocid. Međunarodne sudije su potvrdile da je taj genocid bio planiran na najvišim nivoima političkog i vojnog rukovodstva, sa ciljem da se eliminiše muslimansko bošnjačko stanovništvo Srebrenice. Veći broj tih visokih rukovodilaca sada je osuđen za svoje zločine”, naveo je Brammertz.
Kako kaže, nikada neće zaboraviti kada su bili uhapšeni Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
“To je predstavljalo značajno dostignuće za međunarodnu pravdu. Šta više, moj je osjećaj da smo time, na svoj skroman način, bolje ispunili očekivanja koja su žrtve imale od nas. Dragi prijatelji, ova komemoracija ne bi trebala da se odnosi samo na prošlost. Kako bismo istinski odali počast sjećanju na one koje smo izgubili prije dvadeset pet godina i odali priznanje žrtvama i preživjelima koji su danas među nama, naša je odgovornost da se borimo za pravdu i istinu. Prije pet godina, govorio sam u Ujedinjenim nacijama o 20. godišnjici genocida. Moja poruka je dijelom bila poziv na suočavanje s negiranjem genocida. Kako sam tada rekao, ‘Da bismo poštovali prošlost, Srebrenicu moramo nazvati njenim pravim imenom – genocid. Da bismo izgradili budućnost, moramo jednoglasno osuditi svako negiranje’. Nažalost, negiranje genocida i glorifikacija osuđenih ratnih zločinaca su još rašireniji danas nego prije pet godina”, kazao je.
Prije samo nekoliko sedmica u Bratuncu i samoj Srebrenici osvanuli su posteri kojima se veličaju Ratko Mladić i takozvano oslobađanje Srebrenice, naveo je.
“Školski udžbenici u Bosni i drugdje u regionu ne govore istinu o genocidu. Političke vođe – naročito u Republici Srpskoj i Srbiji – nastavljaju da negiraju genocid. Oni ekstremniji nazivaju ga prevarom ili mitom, dok oni koji pokušavaju održati određeni privid sofisticiranosti vode polemiku o pravnim konceptima kao kvazistručnjaci. Tome se mora stati na kraj. Međunarodna zajednica se već predugo nada da će ovaj problem jednostavno nestati. Neće. Daljim tolerisanjem negiranja genocida, u bilo kom obliku, iznevjeravamo žrtve Srebrenice još jednom, kao što smo to učinili prije dvadeset pet godina. Svi mi moramo provoditi politiku nulte tolerancije kada je riječ o negiranju genocida, baš kao što to činimo s rasizmom i drugim oblicima diskriminacije. A vapaji žrtava za zakonima kojima se suzbija negiranje genocida zaslužuju mnogo više razmatranja i podrške. Stoga, u zaključku, obilježimo ovu 25. godišnjicu genocida u Srebrenici ne samo riječima, nego djelom. To bi bila uistinu primjerena počast žrtvama i preživjelima, i sjećanje na Srebrenicu. Hvala vam što ste mi dopustili da vam se danas pridružim”.
Ove godine u mezarju u Memorijalnom centru u Potočarima kopa se devet žrtava genocida iz jula 1995. godine.
U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada su smiraj pronašle 6.643 žrtve genocida, a traga se za još više od 1.000 nestalih Srebreničana. Do sada su u mezarju Memorijalnog centra ukopana 432 maloljetnika i 26 žena. Od tog broja 19 je žena žrtava genocida, a ostale su stradale tokom 1992. godine. Posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni su na oko 570 različitih lokaliteta.
Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.
U napadu na “zaštićenu enklavu UN” Srebrenica, u julu 1995. godine, koji su izvele jedinice tadašanje Vojske Republike Srpske pod komandom haškog osuđenika Ratka Mladića, ubijeno je više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka, a na desetine hiljada žena, djece i starijih ljudi deportovano ili je spas bilo prinuđeno tražiti u okolnim šumama, tražeći put ka slobodnoj teritoriji na području Tuzle.
Pred Tribunalom u Haagu te sudovima u regionu, za genocid počinjen u Srebrenici do sada je osuđeno 47 osoba, na više od 700 godina zatvora, kao i četiri doživotne kazne zatvora.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
