Visoki predstavnik Valentin Inzko kazao je da se 25 godina nakon genocida u Srebrenici suočavamo sa prekrajanjem povijesnih činjenica, relativiziranjem zločina pa čak i sa glorificiranjem osuđenih ratnih zločinaca.
“Poštovane majke, preživjeli i rođaci žrtava. 25 godina od genocida nismo u mogućnosti obilježiti na način kako smo planirali. Virus je onemogućio putovanja i masovna okupljanja. No, virus ne može spriječiti okupljanje plemenitih srca širom svijeta da se danas sjećaju i mole za srebreničke žrtve”, kazao je Inzko.
Poručio je da se danas na vječni počinak ispraćaju posmrtni ostaci samo devet žrtava i da se, nažalost, još uvijek se traga za masovnim grobnicama širom zemlje.
VEZANE VIJESTI
“Stoga molim sve ljude koji imaju informacije da ih daju nadležnim institucijama. Nažalost, suočavamo se sa prekrajanjem povijesnih činjenica, relativiziranjem zločina pa čak i sa glorificiranjem osuđenih ratnih zločinaca. Niko nije osudio nijedan narod, nema loših naroda, samo loših osoba. Međutim, dati ime studentskom domu po presuđenom ratnom zločincu je neljudski i anticivilizacijski, to je izrugivanje univerzalnim ljudskim vrijednostima. Tom odlukom je taj političar duboko uvrijedio sve žrtve rata. Stoga ga pozivam i molim da skine ploču koju je postavio i promijeni ime studentskog doma u ime budućnosti novih generacija. Pozivam i sve političara da donesu zakon o zabrani negiranja genocida kako bi se u budućnosti izbjegli ovakvi slučajevi”, naveo je Inzko.
Da se istina ponese svijetom niko više nije učinio od herojskih Majki Srebrenice, kazao je.
“One zaslužuju naše divljenje i našu podršku. Jedna od njih je bila rahmetli Hatidža Mehmedović. Svoje blago, kako je zvala svoju porodicu, pokopala je u Potočarima. U svojoj samoći i tuzi, mudra žena je prošla sve labirinte, od krivnje do oprosta. Znala bi reći: ‘Samo da kažu da im je žao što su to učinili ili da im vidim na licu, u oku da im vidim da se kaju, u mom srcu bi bilo lakše’. Samo pet godina nakon što je pokopala oba sina, Hatidža je javno pozvala sve koji su sudjelovali u genocidu, ako imaju potrebu, da mogu doći na mezarje i od žrtava tražiti oprost. Ovako svjedočenje snage oprosta sve nas obavezuje. Želim da ovaj svojevrsni Hatidžin testament bude planetarno prepoznat kao što je sama Srebrenica. I da na oprostu svi zajedno radimo, jer oprostom pobjeđuje čovječanstvo, pobjeđuje ljudskost. Te još na kraju, da pokojnim poželim vječni rahmet”, kazao je Inzko na kraju govora.
Ove godine u mezarju u Memorijalnom centru u Potočarima kopa se devet žrtava genocida iz jula 1995. godine.
U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada su smiraj pronašle 6.643 žrtve genocida, a traga se za još više od 1.000 nestalih Srebreničana. Do sada su u mezarju Memorijalnog centra ukopana 432 maloljetnika i 26 žena. Od tog broja 19 je žena žrtava genocida, a ostale su stradale tokom 1992. godine. Posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni su na oko 570 različitih lokaliteta.
Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.
U napadu na “zaštićenu enklavu UN” Srebrenica, u julu 1995. godine, koji su izvele jedinice tadašanje Vojske Republike Srpske pod komandom haškog osuđenika Ratka Mladića, ubijeno je više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka, a na desetine hiljada žena, djece i starijih ljudi deportovano ili je spas bilo prinuđeno tražiti u okolnim šumama, tražeći put ka slobodnoj teritoriji na području Tuzle.
Pred Tribunalom u Haagu te sudovima u regionu, za genocid počinjen u Srebrenici do sada je osuđeno 47 osoba, na više od 700 godina zatvora, kao i četiri doživotne kazne zatvora.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
