Premijer Bugarske Bojko Borisov kazao je u svojoj video poruci povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici da su dešavanja iz jula 1995. godine jedan od najtragičnijih poglavlja u modernoj historiji.

“Danas se sjećamo žrtava jednog od najtragičnijih i najtužnijih događaja u našem regionu i u modernoj historiji. U ime Vlade Republike Bugarske i bugarskog naroda, dopustite mi da se najiskrenije pridružim u žalosti rodbine žrtava nedopustivog i nehumanog čina nasilja počinjenog prije 25 godina u Srebrenici. Ovaj svirepi događaj će biti zabilježen kao jedan od najtragičnijih poglavlja u modernoj historiji ljudskog roda i služit će kao upozorenje svima nama koji pokazujemo odgovornost i mudrost i nikada neće dopustiti da takva zvjerstva budu počinjena u modernoj demokratskoj historiji Evrope a i drugdje u svijetu. Poštujući sjećanje na sve nevine žrtve je način da se postigne istinsko pomirenje i jedna je mjera zrelosti demokratije. Naučene lekcije iz bolnih istina prošlosti su u srži prevazilaženja podjela”, kazao je Borisov.

Naša je zajednička odgovornost da podižemo mlađe generacije u duhu međusobnog poštovanja i tolerancije, poručio je premijer Bugarske.

“Balkan je dinamičan region koji se i dalje susreće sa brojnim izazovima, koji su povezani sa delikatnim međuetničkim odnosima. Živimo u vremenu nezapamćenih globalnih izazova, koji nam nalažu da ostavimo po strani nacionalističku retoriku i govor mržnje i radimo zajedno kako bismo se suočili sa izazovima nepredvidivog svijeta. Moć zajedništva postaje sve više opipljiva i njena važnost raste u turbulentnim vremenima iskušenja kakva su danas, kako se suočavamo sa jednom od najvećih katastrofa posljednjih desetljeća – COVID-19 pandemijom i njenim posljedicama. Iako ništa nije vrijednije od ljudskog života i njegovo očuvanje je naš glavni prioritet, ne trebamo štediti snagu na pronalasku rješenja ogromnih ekonomskih posljedica ove još jedne krizne godine u ljudskoj historiji. S tim u vezi, ja vjerujem da nema druge garancije za bolju budućnost regije Zapadnog Balkana nego ostvarivanja evropskih integracija, jer povezanost i dijeljenje zajedničkih evropskih vrijednosti su ključni faktori stabilnosti, sigurnosti, ekonomskog rasta u regionu i uspostavljanje ujedinjene i jake Evrope”.

Kako je naveo, evropska perspektiva Bosne i Hercegovine je snažan pokretač investicija u pomirenje i političku i ekonomsku transformaciju.

“Sada je vrijeme za pokazati političku hrabrost, pragmatizam i konsenzus. Bugarska će nastaviti podržavati napore građana Bosne i Hercegovine da se pridruži evropskoj porodici i da gradi mirnu i zajedničku budućnost za sadašnje i buduće generacije”, stoji u poruci Borisova. 

Ove godine u mezarju u Memorijalnom centru u Potočarima kopa se devet žrtava genocida iz jula 1995. godine.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada su smiraj pronašle 6.643 žrtve genocida, a traga se za još više od 1.000 nestalih Srebreničana. Do sada su u mezarju Memorijalnog centra ukopana 432 maloljetnika i 26 žena. Od tog broja 19 je žena žrtava genocida, a ostale su stradale tokom 1992. godine. Posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni su na oko 570 različitih lokaliteta.

Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.

U napadu na “zaštićenu enklavu UN” Srebrenica, u julu 1995. godine, koji su izvele jedinice tadašanje Vojske Republike Srpske pod komandom haškog osuđenika Ratka Mladića, ubijeno je više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka, a na desetine hiljada žena, djece i starijih ljudi deportovano ili je spas bilo prinuđeno tražiti u okolnim šumama, tražeći put ka slobodnoj teritoriji na području Tuzle.

Pred Tribunalom u Haagu te sudovima u regionu, za genocid počinjen u Srebrenici do sada je osuđeno 47 osoba, na više od 700 godina zatvora, kao i četiri doživotne kazne zatvora.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad