Međunarodni dan bijelih traka, povodom stradanja građana Prijedora prije 23 godine centralni je događaj širom Bosne i Hercegovine. Mnoštvo građana u BiH, ali i brojnih udruženja nije zaboravilo preko 3000 stradalih sunaordnjaka, od čega 102 djece.
Sarajevo, Tuzla, Brčko, Mostar, Prijedor, Banjaluka samo su neki od gradova u BiH gdje je dan bijelih traka dostojanstveno obilježen, ali ovaj međunarodno priznati dan se obilježio i u regiji.
Aktivisti grupe “Antidayton” danas su u Sarajevu ispred Katedrale Srca Isusova građanima dijele bijele trake u znak sjećanja na stradanje nesrpskog stanovništva Prijedora i njegove okoline, koje se dogodilo na današnji dan prije 23 godine.
Osnivač grupe “Antidayton” i organizator današnjeg događaja Nihad Aličković istakao je da je obilježavanje Dana bijelih traka bitno kako bi se istina zadržala u javnosti te da se nikad ne zaboravi.
”Zaborav je naš najveći neprijatelj i protiv njega se borimo i ovim putem, a uz to odajemo počast ubijenim civilima Prijedora”, kazao je.
Stranka dijaspore Bosne i Hercegovine će zajedno s bh.dijasporom širom svijeta i preživjelim logorašima iz Omarske, Keraterma, Trnopolja i drugih logora obilježiti ” Dan bijelih traka” prigodnim okupljanjima i odavanjem počasti svim nedužno nastradalim civilima Prijedora i okoline.
”Bijele trake su simbol jednog vremenu kada su fašizam i srpski nacionalizam početkom 90-ih ponovo vaskrsnuli Potkozarjem kao uvod u genocid koji se nedugo poslije toga i desio u tom bh. gradiću poznatom prije rata po toleranciji, suživotu i uvažavanju dugog i drugačijeg. Bijele trake nisu samo svjedočanstvo o poniženju , torturi i smrti već i o ravnodošnosti komšija i nekadašnjih prijatelja koji su to nijemo gledali i odobravali”, kaže se u saopćenju Stranke dijaspore BiH.
Ranije, potpredsjednik FBiH, Milan Dunović je istakao važnost obilježavanja ovog dana, istakavši da trebamo poslati poruku čitavom svijetu da ono što se desilo prije 23 godine ne treba zaboraviti, ali i da se nikad više ne dogodi bilo gdje.
Pisali smo da je obilježavanje Međunarodnog dana bijelih traka počelo u Banjaluci, ali i u Prijedoru, gdje se stravičan zločin i dogodio 1992. godine na današnji datum. Nesrpske žrtve iz Prijedora nije zaboravio ni Savez logoraša BiH koji je na svojim kancelarijskim prozorima istakao bijele čaršafe kao znak sjećanja na nedužne civile.
Dodajmo i to da je Savjetodavno vijeće za BiH pozvalo građane u kampanju obilježavanja dana bijelih traka, koja ima za cilj da skrene pažnju na diskriminaciju i kontinuirano negiranje zločina koji su počinjeni protiv nesrpskog stanovništva od lokalne vlade u gradu pod Kozarom.
”Nadamo se da ćemo ovom kampanjom suzbiti kršenje ljudskih prava poput policijske zabrane održavanja komemorativnih događaja žrtava genocida u Prijedoru i odbijanje prijedorskog načelnika Marka Pavića i lokalne vlasti da se izgradi spomenik za nedužne civilne žrtve koje su ubijene u zloglasnom koncentracionom logoru Omarska”, naveli su u saopštenju.
Ove godine, američka savezna država Michigan usvojila je Rezoluciju 96, proglasivši 31. maj za “Dan bijelih traka”, navodeći da će “31. maj 2015. biti obilježen kao 23. godišnjica od kada su srpske vlasti u Prijedoru, gradu na sjeverozapadu BiH, naredile svim nesrbima da obilježe svoje kuće bijelim zastavama ili plahtama i da nose bijele trake oko ruku kada izlaze van kuće i kao rezultat toga došlo je do etničkog čišćenja općine Prijedor, uključujući grad Kozarac kada je ubijeno 53.000 Bošnjaka, oko 3.173 nenaoružana civila su pogubljena, a 31.000 civila je zatvoreno u koncentracione logore”.
Ovo je prvi put od 1939. godine, kada su nacisti izdali naređenje da svi poljski Jevreji nose bijele trake oko ruku s Davidovom zvijezdom na rukavu, da su pripadnici jedne etičke ili vjerske skupine obilježeni za istrebljenja na ovakav način, podsjeća ACBiH.
Danas će roditelji 102 ubijene nesrpske djece, zajedno s predstavnicima građanske incijative “Jer me se tiče”, obilježiti mirnim skupom “Dan bijelih traka” kako bi sačuvali uspomenu na one koji su ubijeni i kako bi skrenuli pažnju na kontinuiranu dikriminaciju prema nesrpskom stanovništvu u Prijedoru.
