Smeđ, ponegdje i gotovo crn Vrbas na lokalitetu Bočca uznemirio je javnost. Šta se dešava sa rijekom uzvodno od Banjaluke, objasnili su stručnjaci. Poručuju građanima da razloga za zabrinutost nema. Voda je ispravna za piće, ali pojava nazvana “cvjetanje algi” mogla bi ugroziti biljni i životinjski svijet rijeke.

Nakon slika tamnosmeđeg Vrbasa, ekipa N1 otišla se uvjeriti iz prve ruke. Rijeka je i dalje tamnije boje.

U Bočac su jutros stigli i vodni inspektori Grada Banjaluka, te tehnolozi Vodovoda. Dok se čekaju rezultati analiza uzoraka, iz Vodovoda potvrđuju da je voda za piće ispravna. Samo je “Vrbas procvjetao”.

Ciklus razvića modrozelenih algi je veoma brz, tako da se u vodi za kratko vrijeme obrazuje velika količina organske supstance koja truli i dodatno zagađuje vodu jezera. Vodeni cvijet preko dana prouzrokuje prezasićenost kiseonikom, a noću naprotiv, izaziva nestašicu kiseonika i ugrožava živi svijet jezera.

Pomenuta pojava nikada nije imala uticaj na kvalitet vode rijeke Vrbas.

Da je voda bezbjedna potvrđuju i u Gradskoj upravi.

“Voda iz Fabrike vode je prve i druge klase kvaliteta, građani nemaju razloga za zabrinutost. Riječ je o prirodnom fenomenu, o lokaciji koja je udaljena oko 50 km od vodozahvata“, kaže Milenko Šajić, Grad Banjaluka.

Bočac je vještačko jezero nastalo zbog izgradnje hidroelektrane 1981.godine. Vremenom se, objašnjavaju stručnjaci dešava eutrofizacija, odnosno starenje ekosistema pa jezero mijenja boju iz zelene u tamnozelenu, ili smeđu.

Hiperprodukcija fitoplanktona i algi najveća je ljeti.

Cvjetanje algi ne smeta kupačima, ali može ugroziti riblji fond.

“Problem sa cvjetanjem algi je u tome što mnogo troše kiseonika, jer puštaju svoje pipke i troše i nutrijente i kiseonik. Događa se da višak kiseonika koji treba ribama, planktonu, bilju na dnu rijeke, troše im taj kiseonik, deprimiraju ih. Obično nakon tog cvjetanja, koje primijetimo, dešava se pomor ribe”, pojašnjava Suzana Atlagić Gotovac, PMF Banjaluka.

Čovjek ipak utiče na ovu pojavu, kaže profesorica Atlagić Gotovac. Pretjerano đubrenje poljoprivrednih površina, ali i slijevanje kanalizacije u Vrbas hrane alge, koje opet uništavajju ribu.

“Atmosferske padavine to znaju saprati u rijeku. U rijeci jako poraste nivo nitrata i fosfata, nađubrite ih, alge se nahrane, one porastu. Jedostavnim riječima rečeno, one otimaju kiseonik ribama i drugim životinjama”, ističe Atlagić Gotovac.

Nizvodno od akumulacije, već u Krupi, ribolovci. Vrbas je kroz kanjon brz kao planinska rijeka, što ga dodatno pročisti.

Nije ovo prvi put da se u Bočcu vidi neobična boja Vrbasa. I pored raznih nagađanja, da je u rijeci mrlja, da je nešto istočeno, stručnjaci obašnjavaju da se radi o prirodnom fenomenu cvjetanja algi.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad