Ortopedi Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu javno su objavili ko su bili ratni doktori, sve zbog, kako navode učestalih navoda u medijima o ratnom doprinosu ljekara u tom periodu, kao i periodu opsade Sarajeva.

Spisak prenosimo u cjelosti:

Klinika za traumatologiju (do kraja 1993 god. glavni trijažni centar KCUS-a): prim. dr. Faruk Kulenović, prim. dr. Mufid Lazović, prim. dr. Dragiša Torbica, dr. Zoran Hadžiahmetović, prim. dr. Jusuf Hajjir (kasnije osnovao i vodio Ratnu bolnicu Dobrinja), dr. Dževad Đulić, dr. Adnan Dizdar, dr. Sanja Besarović, dr. Zlatko Kravić (kasnije Ratna bolnica Dobrinja), dr. Faris Gavrankapetanović, doc. dr. Marko Vuković (do 1994 g.), doc. dr. Vjekoslav Šimunović (do 1994 g.), dr. Zoran Nevjestić (do 1994 g.) i dr. Miro Durić (do 1994 g.). Specijalizanti i mlađi ljekari Klinike za traumatologiju bili su: dr Boris Mahnić (kasnije Ratna bolnica Dobrinja), dr. Dario Ivanišević, dr. Jasmin Kapetanović, dr. Senad Maksić (prethodno Ratna bolnica Goražde), dr. Haris Vila (prethodno Ratna bolnica Odžak) i dr. Amir Zjakić.

Klinika za ortopediju: prof. dr. Safet Ćibo, prim. dr. Mehmed Javorić, prim. dr. Edib Jerlagić, prim. dr. Radislav Obradović, prim. dr. Omer Muftić, dr. Zlatko Pećar, dr. Ešref Karaiković, dr. Adnana Talić, dr. Srećko Đikić, prim. dr. Karlo Masak (do 1994 g.), dr. Božo Ljubić (do 1993 g.), dr. Zdravko Trolić (do 1993 g.), dr. Derviš Tunović (do 1994 g.), dr. Remzija Bajrović (do 1994 g.) i dr. Elvedin Kulenović (do 1993 g.). Specijalizanti i mlađi ljekari Klinike za ortopediju bili su: dr Edin Jusufbegović, dr. Ismet Gavrankapetanović, dr. Fahrudin Helać, dr. Fuad Džanković, dr. Damir Džafić i dr. Husein Ćamo.

U pismu navode da sav posao ne bi bio moguć bez anesteziologa:

Dr. Ekrem Džemidžić, dr. Goran Džinić, dr. Faida Kučukalić, dr. Donka Hitrova, dr. Lejla Mulalić, dr. Zlatko Mahić (do 1993 g.).

“Ogroman je i nemjerljiv doprinos svih naših medicinskih sestara i medicinskih tehničara na odjelima obje Klinike. Više od 60% pacijenata ranjenih povrijeđenih u Sarajevu, te naknadno, nakon osposobljavanja Tunela spasa, i iz drugih mjesta, a naročito ranjenih pripadnika Armije BiH sa ratišta u okolini Sarajeva, zbrinuto je na ovim Klinikama”, saopšteno je.

“Specijalizanti i mlađi ljekari Klinika bili su asistenti pri operacijama naših starijih kolega, vodili su ambulantni dio poslova i obrada lakše povrijeđenih, kontrolne preglede i previjanja. Najveći broj svih pomenutih kolega bili su pripadnici Armije BiH, bilo u statusu brigadnih ljekara bilo u sastavu Sanitetskog bataljona i korpusa Armije BiH”, navodi se u saopštenju.

Po okončanju rata, ove dvije Klinike objedinjene su u jednu, koja danas postoji kao Klinika za ortopediju i traumatologiju – stoji na koncu pisma upućenom s KCUS-a, kojeg su potpisali ratni doktori ove zdravstvene institucije. 

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad