"Momak (31) iz Sarajeva traži osobu s kojom bi razgovarao o umjetnost." Ovaj oglas već nekoliko godina budi pažnju u Bosni i Hercegovini, ali i šire. Objavio ga je prvi put 2015. godine Bojan Stojčić, mladi bh. umjetnik.
Pod naslovom “Viva la Transicion” Stojčić će 30. jula otvoriti samostalnu izložbu radova iz nekoliko ciklusa, uključujući posljednje koje je radio u Berlinu. Upravo rad “Tražim osobu” najavljuje izložbu i objavljen je na fasadi Umjetničke galerije BiH.
Pročitajte još
RSE: Za nekoliko dana u Umjetničkog galeriji BiH otvorit ćete samostalnu izložbu pod nazivom “Viva la Transicion”. Zašto ‘Živjela tranzicija’? Jesu li tranzicijske okolnosti u njenom najširem smislu za Vas pokretač u stvaranju?
Stojčić: Budući da je moja praksa, umjetnost, zadnjih šest, sedam godina uglavnom vezana za javni prostor i vanstudijsko djelovanje na ulici, ta mi se tema sama nekako otvorila.
Krenuo sam istraživati, kao bivajući u ovoj sredini, tako na proputovanjima, promišljajući ovu sredinu izdaleka, a jednako tako promišljajući i širi evropski kontekst odavde. Tako mi se tranzicija počela nametati kao jako bitna tema, svi njeni aspekti, od geopolitičkih do nekih jako intimnih aspekata te teme.
Konkretno, ideja za izložbu u Umjetničkoj galeriji, javila se nekako povratkom Umjetničke rezidencije u Berlinu. U Berlinu sam proveo šest mjeseci, nakon Berlina ja sam trebao ići u Palermo, potom u Detroit, međutim, kako je situacija sa pandemijom, meni su planovi, kao i ostatku svijeta, trenutno na čekanju, odnosno otkazani. Javila se ideja, kad već postoji jedan ili više ciklusa radova koji se mogu podvesti pod jednu temu, zašto da se to ne iskoristi sada, da se to objedini.
Posebno mi je značajna i ova godina, jer je ovo 25 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, a moji radovi, ne bih rekao da konkretno ilustruju tu temu, ali su definitivno nastali u kontekstu koji je proizveden takvim sporazumom.
U razgovoru s Umjetničkom galerijom, u razgovoru s kustosicom Amilom Ramović, producenticom Hanom Ćurak, nadošli smo na ideju jedne izložbe koja obuhvata recentne radove iz ovdašnje produkcije, koje sam radio u Sarajevu možda zadnju godinu dana, kao i te produkcije u Berlinu koju sam radio u zadnjih šest mjeseci.
Izložba je organizirana uz podršku Zajedničkog regionalnog programa “Dijalog za budućnost: unaprjeđenje dijaloga i društvene kohezije u, i između, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Srbije”, koji provode UNDP, UNICEF i UNESCO, a finansira ga Fond UN-a za izgradnju mira (UN PBF).
RSE: Da se vratimo na “Tranziciju”, istoimeni rad je, može se reći, poznat brojnim građanima Sarajeva s obzirom na to da je ispisan na prepoznatljivom žutom tramvaju, vozi li “Tranzicija” građane i dalje?
Stojčić: Da. Prvenstveno, to je bila intervencija na tom tramvaju koji je vozio jedno mjesec dana 2015. godine. Nakon toga je ta moja intervencija, taj natpis, prefarban i na njegovo mjesto je došla neka druga reklama koja je kružila gradom, a taj natpis, on je ispunio svoju funkciju.
On je kružio možda mjesec dana na starom tramvaju čehoslovačke proizvodnje koji je kupila Jugoslavija – dakle, proizveden je u jednoj zemlji koja više ne postoji, kupila ga jedna zemlja koja također više ne postoji. Sad on kruži u jednoj trećoj zemlji. To je meni bila neka inspiracija ili ideja vodilja – šta bih ja to mogao iskomunicirati s tim tramvajem. Tranzicija je završena, živjela tranzicija!
U biti, promišljanja sada ili razmišljajući iz Berlina i Sarajeva na temu tranzicije, uviđam da je tranzicija za nas završen proces – to stalno obećavanje, mrkva na štapu koju smo mi 25 godina ganjali. Ja mislim da se uviđa kraj. Jednim dijelom mi već jesmo u Evropskoj uniji, naša radna snaga i jeste u Evropskoj uniji, naši visokoobrazovani, visokokvalitetni i visokosposobni mladi ljudi oni su već u Evropskoj uniji.
A mi smo već dio Evropske unije kao jedno malo, fragmentirano tržište, jedan mali geografski dio na kojem se Evropska unija može rješavati svojih viškova. Znamo da je u prethodnom periodu uvezeno 9.000 tona otpada iz Evropske unije. Dizel motori koji su sve više zabranjeni u EU ponajviše završavaju na ovim prostorima. Tako ta tranzicija nije nešto obećano, nešto što se mora desiti u budućnosti. Niko nije rekao da se ta tranzicija nije već desila.
Opširnije na portalu Radio Slobodna Evropa.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
