Sarajevo još uvijek u nazivima ulica grada ima imena gradova iz zemalja bivše Jugoslavije. Međutim, ima i onih gradova koji su izgubili svoju ulicu u glavnom gradu BiH. Historičari i intelektulaci smatraju da je na sceni revizija politike i brisanje svega što podsjeća na jugoslovensko doba.

Zagrebačka, Splitska i Ljubljanska ulica i danas stanuju u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Stručnjaci i intelektualci smatraju da sarajevske ulice trebaju imati nazive po gradovima zemalja bivše Jugoslavije.

A, šta kažu građani Sarajeva?

“Da, treba imati zato što tako treba da bude”.

“Ne. Zato što ovi borci što su poginuli za Sarajevo, za njih treba”.

“Ali one što je Tito namjestio neka stoje. Molim te tamo naruži ih”.

“Zanemarujemo velike ličnosti iz književnosti, muzike, likovne umjetnosti. Vrlo, vrlo slabo zastupljeni”.

“Da se imena ulice daju prema osobma koje su ratni zločinici i osuđeni su, po meni je to puno gore, ove stvari su potpuno OK”.

Nekadašnja Lovćenska ulica danas nosi naziv Hasana Bibera. Bivša Tetovska danas je ulica Semira Frašte. Zatim današnja Geteova, nekada je bila Cetinjska.

Nekoliko ulica u glavnom gradu Bosne i Hercegovine nekada je nosilo imena gradova iz susjednih republika iz bivše Jugoslavije. Beogradska ulica jedna je od takvih, a danas ova ulica se zove ulica Emerika Bluma.

I Zadarske ulice više nema, danas nosi ime Radenka Abazovića. Bugojanska ulica zamijenila je nekadašnju Osječku. Nekada Podgorska, danas je Zenička. Bivšu Sinjsku zamijenilo je ime Ante Fiamenga, a prijašnju Smederevsku zamijenila je Gornjovakufska ulica. Danas Prijedorska nekada se zvala Varaždinska. Historičar Husnija Kamberović mišljenja je da je brisanje gradova iz naziva ulica jodnos savremene političke elite prema tom razdoblju. Navodi i da je Skoplje jedan od gradova koji zaslužuje ulicu u Sarajevu.

“To nije obračun sa republikama. Nego obračun sa jugoslavenskim naslijeđem i pokušaj da se to čitavo razdoblje jugoslavensko i bosanskohercegovačke historije marginalizira i da se pokaže kako mi nemamo ništa sa 100 godina postojanje jedne mračne u tim interpretacijama tvorevine“, ističe Husnija Kamberović, historičar.

Nakon raspada Jugoslavije sve novouspostavljene političke oligarhije trude se da što prije iz kolektivne memorije izbrišu sjećanje na nekadašnju zajedničku domovnu, ističe režiser Dino Mustafić. Gradovi poput Barcelone i Štokholma pokazali su veliku solidarnost prema Sarajevu u ratnom periodu i zaslužuju ulicu u Sarajevu, objašnjava Mustafić.

“Brisanje pridjeva gradova koje su pojedine ulice bile već više od pola stoljeća u tim gradovima, ne samo što na individualnom planu mijenja naše biografije, mjesto rođenja i adresu koju smo odrasli, jednu vrstu emotivne memorije koju imamo prema tim ulicama. Nego je ono što je daleko opasnije, a to je tendecija politika, gdje se samo etničko smatra relevantnim i dostojnim činom i mjestom koje se može obilježiti u jednom gradu“, naglašava Dino Mustafić, filmski režiser.

I pored revizije historije i brisanja naziva ulica koje su ostavština povezanosti naroda bivše Jugoslavije, postoje i velike grupe onih koji se različitim peticijama protive izmjenama naziva ulica u svim ex-yu državama.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad