Još 1. aprila 2015. godine, aktuelni saziv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine održao je prvu sjednicu. U međuvremenu, održani su novi Opći izbori, na pragu su i Lokalni izbori - isti ministri i ministrice obnašaju funkcije. Kako se dogovor izbornih pobjednika SDA i HDZ-a ne nazire - mnogi očekuju da će Vlada Fadila Novalića izdržati rekordna dva mandata.
Afere, sudski procesi, nezadovljstva radnika – ni Parlament, pa ni izbori – ništa ih nije moglo smijeniti.
“Mislim da tu nema neodgovornih, svi će kazati nemojte baš tako nismo svi isti. Ima razlike, ali nema neke posebne. U krajnjoj liniji u gotovo svim vladama su iste političke partije koje su u koaliciji i kako god se dogovore da podijele čelne pozicije u različitim agencijama i institucijama, isto tako bi mogli da se dogovore i koji bi to bili prioritetni zadaci koje treba uraditi u cilju poboljšanja kvaliteta života“, kazala je Rubina Čengić, novinarka.
Pročitajte još
U Hercegovačko – neretvanskom kantonu, u susret lokalnim izborima se ide a da se nisu implementirali ni rezultati prethodnih izbornih ciklusa. SDA i HDZ su oteli izbornu volju građana, kaže zastupnik u Skupštini HNK Aner Žuljević.
“658 dana od dana izbora, nemamo ni Federalne ni Kantonalne vlade. Imamo situaciju da je Vlada Federacije doslovno osramoćena raznim aferama, da je jedna od ministrica otišla u ambasadore, da jedan od ministara obnaša tri pozicije, član je Doma naroda, ministar je i čak je zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo. Postavlja se pitanje kako u vremenu koje imamo danas jedna osoba može obavljati takve tri odgovorne pozicije, da ne govorimo da imamo za Guinnessovu knjigu rekorda mandatara u HNK koji traje 298 dana, još nije našao nijednog ministra da ga ponudi Skupštini“, istakao je Žuljević.
Skupštinski zastupnik Žuljević navodi kako svugdje postoje zakonska rješenja koja jasno definišu rokove implementacije izbornih rezultata – ako se rokovi probiju, ide se na vanredne izbore. No, to nije slučaj u BiH. Čemu izborni proces ako se godinama ništa ne mijenja, treba upitati i građane, mišljenja je akademik Slavo Kukić.
“Trebalo bi ih pitati čemu izbori ako oni kojima daju svoj glas to ne doživljavaju vlastitom obavezom. Da je tako svjedoči i činjenica da dvije godine nakon parlamentarnih izbora nemamo formiranu Vladu Federacije ali ni u gotovo polovini kantona. Trebalo bi ih pitati da li takvi zaslužuju njihov glas i na predstojećim izborima. Nisam siguran da bi tu vrstu pitanja dobar dio građana shvatio dobronamjernim. Zašto? Zato što sam prilično siguran da ni predstojeći lokalni izbori, izuzimajući možda Sarajevo, neće donijeti nikakvu promjenu“, naglasio je Kukić.
Ne treba zanemariti ni činjenicu, napominje novinarka Rubina Čengić, da stranke koje su na vlasti imaju lojalne birače, te da su tu gdje jesu, zbog 17 posto biračkog tijela koje izađe na izbore.
“Prije svega nemamo demokratsku kulturu. Ogroman broj ljudi smatra da njihov glas ništa ne može promijeniti ne razmišljajući o tome da nekada jedan glas može da presudi. Mnogo ljudi je razočarano, smatraju da nemaju za koga da glasaju zaboravljajući pri tome da su naše kandidatske liste otvorene i da ne moramo glasati za partiju u cjelini nego za pojedinca koji onda može da radi na neki način dijelom i samostalno. Mislim da nema opravdanja da građani ne izađu na izbore jer ima dovoljno mogućnosti da pokušate da nametnete svoju volju. Jedino kada ste prevareni jeste kada ne izađete na izbore i ne iskoristite svoje biračko pravo“, mišljenja je Čengić.
Iako se izvršna vlast ne bira direktno na izborima, oni izabrani su dužni da je formiraju. U vremenu migrantske krize, gdje je država mjesecima bila bez ministra sigurnosti, ili pandemije, gdje se u kantonima ministri zdravstva smjenjuju, povlače s pozicija, ili na nivou Federacije gdje je ministra zdravstva, javnost u najtežim trenucima vidjela tek nekoliko puta – najboilji su primjeri koliko društvo vapi za efikasnim, odgovornim i stabilnim vladama.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
