I kad je sve stalo oni su rasli i često bili veći od odraslih u prihvatanju situacije - djeca. Pitali smo nadležne kako im objasniti "novo normalno" i koliko su ugrženi pandemijom.

Da li su rizična grupa ili su opasnost i prenosioci zaraze za one koji su najrizičnija kategorija? Da li je opravdano to što su bili u karantinu, da li je dobro za njih to što hoće ili neće sjesti u školske klupe? Da li je sigurno odvesti ih u vrtić? Dok se u njihovo ime postavljaju pitanja i manje ili više uspješno traže rješenja, djeca po ko zna koji put dokazuju da su neprikosnoveni gospodari one sposobnosti koja je i danas najdragocjenija – sposobnosti prilagođavanja. Dok su bili zatvoreni u kućama, ovako su govorili o virusu:

“Zato što je korona virus, niko ne ide u vrtić, samo djeca koja ne slušaju”.

“(Molim te, zašto ne možeš u parkić?) Pa, zato što ima ona korona baja i može nas uhvatiti i moramo staviti ono… masku. Korona baja”.

Kao što će život uvijek naći put tako će i djeca uvijek način da pojednostave sve čemu odrasli ne nalaze rješenje. Korona – neka ostane baja, ako to oni tako doživljavaju, ali nikako od baje ne praviti bauk.

“Najvažnije od svega, ne plašiti ih, ali i ne minimizirati ovu situaciju u kojoj smo se našli. Jasno i glasno im staviti do znanja da postoji virus koji je opasan po naše zdravlje, ali da možemo da se sačuvamo ako brinemo jedni o drugima. Treba imati povjerenja u moć ranog djetinjstva. Predškolska djeca su vrlo prilagodljiva na situaciju, a nažalost situacija sa koronom toliko dugo traje da su djeca naučila da treba da nose maske, peru ruke…”, kaže Danica Mojić, pedagog.

Virus, kao i svako živo biće, traži način da opstane i preživi, a ispostavilo se da mu je i mlađi organizam pogodno tlo.

“Naravno da djeca se zaražavaju. Posebno je rizična kategorija djece koja imaju hronične bolesti, koja imaju urođene anomalije srca ili nekih drugih organa, koja imaju metaboličke bolesti. Mala djeca imaju uglavnom blaže kliničke slike kad je u pitanju COVID-19, ali razvijaju se i teže kliničke slike prema kojima se primjenjuje adekvatna terapija”, ističe Amra Junuzović Kaljić, pedijatrica.

U KS su do sada registrovana 234 slučaja zaraženih osoba ispod 18 godina. Oni čine 7,1% oboljelih, pri čemu je ova kategorija podijeljena na tri dobne grupe: 0-6 godina – 74 slučaja, 7 do 14 godina – 87 slučajeva, 15 do 18 godina – 72 slučaja. Kliničke slike COVID-pozitivnih osoba mlađih od 18 godina u BiH u većini slučajeva (92%) su asimptomatski ili su u pitanju blage kliničke slike sa simptomima: povišena temperatura, loš opšti osjećaj, malaksalost i kašalj.

“Roditelji treba da obrate pažnju da se djeca ne opterećuje time, da borave u prirodi”.

“Školovala sam dijete 16 godina i otišla je prije 14 godina u Ameriku. Eto kakva nam je država i vlast. (A šta biste sada da imate djecu?) Ja bih uzela djecu i otišla bih vani. Ne bih bila ovdje”.

“Treba djeci dati slobodu i pridržavati se svega što se preporučuje. I ne treba djeci stavljati maske. Biće nam kao i drugom svijetu ali je narod u Bosni zbunjen, uplašen, samo se svađamo, ili šutimo, nema razgovora. Što bi rekli u Bosni – ubijen u glavu”.

Iako se u glavama ne razbistrava, oni najbistrijih očiju u te glave gledaju, vjeruju im, očekuju podršku i traže neka dobra rješenja.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad