Dejtonski sporazum: Srbija ima obaveze, ne prava

Vijesti 25. aug 202018:30 > 18:32
N1

Da li je Srbija garant Dejtonskog sporazuma i da li je status Kosova i RS moguće uvezati? Uoči sastanka u Beogradu zvaničnika iz RS sa srbijanskim predsjednikom, potražili smo odgovore. Predsjedniku Srbije ranije su dostavljeni dokumenti u kojima ukazuje na antidejtonsko djelovanje te navodi da su slučajevi Republike Srpske i Kosova identični i da se trebaju identično rješavati.

Srbija nije garant Dejtonskog sporazuma, već potpisnica mirovnog dokumenta. No i danas je podvučeno drugačije. Uoči sastanka u Beogradu, predsjednica RS, Željka Cvijanović, kaže:

“Ugodno je znati da Republika Srpska ima Srbiju za partnera, Srbiju kojoj može da se obrati, koja će pomoći u rješavanju problema i da ima Srbiju koja će voditi računa o Srpskoj i koja ima takvu formalno-pravnu obavezu kao potpisnik i garant Dejtonskog sporazuma, ali i na osnovu Sporazuma o specijalnim paralelnim vezama koje su proistekle iz Dejtonskog sporazuma.”

Iako su nebrojeno puta u prošlosti upravo na ovaj način i zvaničnici Srbije i Hrvatske pokušali opravdati miješanje u unutarnje stvari BiH, stav OHR-a kao tumača Dejtona je jasan:

“Potpisivanjem Općeg okvirnog sporazuma za mir, Savezna Republika Jugoslavija, čija je Srbija pravna sljednica, preuzela je određene obaveze. Između ostalog, obavezala se na puno poštivanje suverene jednakosti i izbjegavanje bilo kakvih aktivnosti koje bi bile usmjerene protiv nezavisnosti Bosne i Hercegovine, te je prihvatila da promovira i poštuje obaveze koje proizlaze iz Aneksa 4, tj. Ustava Bosne i Hercegovine.”

VEZANE VIJESTI

Mirovni Sporazum u Dejtonu potpisale su tadašnje Republika Bosna i Hercegovina, Savezna Republika Jugoslavija i Republika Hrvatska. Evropska unija, Francuska Republika, Savezna Republika Njemačka, Ruska Federacija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države su bile zemlje-svjedoci.

Srbija se ovim potpisom obavezala na prekid aktivnosti uperenih protiv Bosne i Hercegovine, nije dobila pravo mješanja u unutrašnje stvari BiH, dodaje pravni ekspert Nurko Pobrić

“Nigdje se ne navodi da su Hrvatska i Srbija garanti, već potpisnice Općeg mirovnog sporazuma za mir u BiH. To je prvenstveno mirovni sporazum koji se zaključio nakon ratnog konflikta, po tome se može zaključiti samo da su Srbija i Hrvatska bile učesnice u ratu koji se vodio u BiH”, naveo je.

S druge strane reći će Pobrić, uvezivanje statusa RS i Kosova nemoguće je sa stanovišta međunarodnog prava, i međunarodne prakse odnosno:

“Način nastanka država bivših jugoslovenkih republika i Kosova je sasvim drugačiji i to dvoje se nikako ne može dovesti u istu ravan”, dodaje Pobrić.

Politička igra tako je nazvao predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović dugogodišnje pokušaje uvezivanje statusa BiH, odnosno RS i Kosova, a kojom se pokušava dobiti bolja pregovaračka pozicija Srbije.

“RS i Kosovo nemaju ništa zajedničiko, jedno što je zajedničko je to što je Miloševićev režim i u Bosni i Hercegovini i na Kosovu izvršio masovne zločime. Republika Srpska može biti samo administrativna jedinica unutar ustavopravnog poretka Bosne i Hercegovine ili ne postojati kao entitet, neka dobro povedu računa o tome. Svako povezivanje BiH sa pregovorima Srbije i Kosova vodi kompletan region u destabilizaciju”, poručio je Šefik Džaferović.

Mirko Šarović lider opozicionog SDS-a naglašava kako bi otvaranje ovog pitanja bila neka vrsta avanturuzima za RS. Potezanjem velikih tema skreće se pažnja sa egzistencijalnih problema građana i u RS.

“Otvarati pitanje Kosova i RS je suludo i pokušaj raspakiranja Dejtona gdje RS ulazi u potpunu neizvjesnost. Ne znam zašto je to potrebno. Ne vjerujem da bi to Vučić i prihvatio. Dugo će i pitanje Kosova biti na stolu i neće se uskoro riješiti skorim razgovorima u Vašingtonu. To valjanje RS u blatu Kosova mislim da je to velika avantura”, upozorio je Šarović.

Od sutrašnjeg sastanka u Beogradu, Aleksandar Popov ne očekuje ništa novo. Iako Srbiji pitanje odnosa u BiH može poslužiti kao svojevrsni adut u pregocirma u Vašingtonu, Popov dodaje kako je teško povjerovati da se američka politika može promjeniti:

“S druge strane ako ima imalo političke odgovornosti, mora postojati i svest, da ako je Kosovo i ono što se dešavalo 1999.godine bilo kraj balkanskih ratova devedesetih, da bi izdvajanje Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine, moglo biti početak novih balkanskih ratova 2020.”, kazao je Popov.

Popov također podjeća kako i postojanje ureda OHR-a i stranih sudija unutar Ustavnog suda za čiji odlazak se politika Milorada Dodika zalaže, jesu dio Dejtonskog sporazuma, kojeg Srbija mora ispoštovati.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad