Zbog ilegalnog boravka iz Bosne i Hercegovine udaljeno je 36 stranih državljana, saopćili su iz Službe za poslove sa strancima. Riječ je o 15 državljana Pakistana, osam Bangladeša, dva iz Avganistana i 11 iz Turske. Osam osoba vraćeno je u Tursku, a ostali su u skladu sa odredbama Sporazuma o readmisiji vraćeni u Srbiju jer su tamo prethodno boravili. A u jeku migrantske krize u Tužilaštvu BiH održan je sastanak Udarne grupe za borbu protiv trgovine ljudima, no, kao i svaki put, bez konferencije za medije i prilike za novinarska pitanja.
Dok se naziru prvi dijelovi plana ministra bezbjednosti kada je u pitanju migrantska kriza, Selmo Cikotić je za N1 pojasnio i kontekst svoje izjave koja je izazvala buru reakcija. “Zanimljive i seksi ideje” koje je čuo o vraćanju migranata u zemlje porijekla – kolokvijalan su i neprimjeren termin za ozbiljnu temu, rekao je, misleći zapravo na dopadljive ideje za rješavanje suviše kompleksnog procesa. A na konkretnom polju – trenutno se realizuju zaključi Predsjedništva BiH, kaže ministar.
“Da se kampovi za smještaj migranata, koji su trenutno u gradu Bihaću i Velikoj Kladuši, izmjeste iz urbanih sredina, da se smanji pritisak prisustva migranata u urbanim sredinama, koji na određen način ugrožavaju način življenja, boravka i kretanja građana tih sredina. Mislim da je to jedan od načina da se smanji tenzija koja se povezuje sa predizbornom kampanjom i sa zasićenošću ljudi na prostoru Unsko-sanskog kantona”, ističe Cikotić.
“To su jednostavno, da kažem, tempirane bombe u Velikoj Kladuši, u gradu Bihaću, to su sada klasteri, to su izvori mnogih problema. Zaključci Ministarstva sigurnosti BiH, koje je predložio ministar – da nema novih prijema i da se sve poduzima u pravcu da se centri polako glase – govore da ćemo mi zatvoriti Biru i Miral”, dodaje Mustafa Ružnić, premijer Unsko-sanskog kantona.
Premijer Ružnić novinarima je rekao da je razočaran saznanjem o utrošenih 70 miliona evra iz Evropske unije za upravljanje migrantskom krizom u BiH. Podsjetimo da je sumnju u finansijske zloupotrebe na račun IOM-a i pojedinih međunarodnih institucija nedavno iznio i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Zlatko Miletić. Iz IOM-a za N1 odgovaraju da su od septembra 2018. dobili 50 miliona evra, a da je do jula ove godine potrošeno je 35 miliona evra.
(N1: Kako je potrošen ovaj novac?) Oko 7 miliona eura je potrošeno na jednokratne troškove uspostave prihvatnih centara za migrante, ukljućujući stvari kako što su kupovina smještajnih i sanitarnih kontejnera; troškove izgradnje i obnove potrebnih za stavljanje ovih centara u funkciju (npr. uspostava kuhinja i vešeraja, te izgradnja potrebne infrastrukture tj. voda, struja, otpad), nabavka kreveta, dušeka, opreme za kuhinje, stolovi za ručavanje i klupe, te oprema za registraciju; kupovina ili iznajmljivanje velikih šatora i vanjskih grijalica i agregata. Oko 25 miliona eura je potrošeno na humanitarnu pomoć, uključujući hranu i prehrambene namirnice, sklonište, voda i sanitacija, operativne troškove centrima, neprehrambene proizvode kao što su higijenski paketi, odjeća i deke, troškovi obezbjeđenja i zaštite, zdravlja i obrazovanja djece migranata. Važno je takođe naglasiti da IOM nije jedini akter potrošnje”, tvrdi Peter Van der Auweraert, Šef misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH.
Iz IOM-a još navode da su dobili 500 hiljada američkih dolara od USAID-a za uspostavu migrantskog centra Lipa, kao i miliona i po evra od humanitarnog ogranka EU, ECHO, u proljeće 2018. godine, a novac je potrošen na dostavu humanitarne pomoći migrantima.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
