Balkanska regionalna istraživačka mreža u petak u Sarajevu organizuje konferenciju pod nazivom “Sloboda medijskog izražavanja”.

Na medijskoj regionalnoj konferenciji bit će predstavljene glavne prepreke medijskih sloboda na Balkanu, kao i preporuke vladama regiona kako da se stanje poboljša. Tim povodom gošća Novog Dana bila je Mirna Buljugić, direktorica BIRN-a BiH.

Sloboda medija jedan je od stubova demokratije. Ukoliko nema te slobode, nema ni demokratije. Na pitanje da li je upitno koliko su mediji u BiH i zemljama regiona zaista slobodni, koliko općenito građani imaju slobodu izražavanja i jesu li svjesni značaja tih sloboda, Buljugić je rekla kako smo svi svjedoci koliko novinari i mediji nisu slobodni, koliko je utjecaja na medije i napada na novinare koji se ne procesuiraju i ne kažnjavaju.

“U BiH je uposljednjih osam godina zabilježeno 400 slučajeva uskraćivanja slobode izrazavanja i prava novinara.”

Kao probleme medijskih sloboda u BiH, gošća jutarnjeg programa N1 je istakla nekažnjavanje napada na novinare. “Mediji su prinuđeni da budu kupljeni i kada su kupljeni onda stanje događaja gledaju na poseban način. Dešavaju se i napadi na novinare i medije.”

Inicijativu je započela njemačka kancelarka Angela Merkel kako bi pokazala spremnost EU za proširenje na zemlje zapadnog Balkana pod nazivom “Berlinski proces”. Šta je i koliko je važan Berlinski proces za BiH i zemlje Zapadnog Balkana?

“Incijativa je započeta u augustu prošle godine od strane Angele Merkel. Cilj je uspostavitislobodu medijskog izražavanja, kulture i obrazovanja, te pitanje nejednakosti.Na press konferenciju će se javiti i evropski komesar za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn. BIRN slavi 10 godina postojanja i sve vrijeme smo bili dio incijativa da se nešto promijeni“, rekla je Buljugić.

Zaključeno je ukoliko mediji ne mogu pokazivati na anomalije u društvu gubi se bit medija.

Dan prije medijske regionalne konferencije bit će održana radionica koja će okupiti stručnjake iz BiH, Hrvatske, Albanije, Makedonije, Srbije, Crne Gore i Kosova, koji će zajedno doći do seta preporuka koje će biti predate vladama regiona u augustu ove godine.