Problem s migrantima u Bosni i Hercegovini nije samo u tomu gdje i kako ih smjestiti, nego i ko su ti ljudi. Često se rješavaju svojih dokumenata, pa institucije u BiH imaju problem njihove identifikacije, jer ne postoji saradnja sa zemljama iz kojih dolaze. Nadležni ministar kaže kako saradnja sa stranim službama ipak postoji, ali da te osobe ne predstavljaju toliku opasnost po sigurnost države.

Slučaj “Nigerijskih studenata” iz decembra prošle godine, koji je i dan danas misterija, samo je jedan u nizu tajanstvenosti osoba koja uđu u BiH. Tada su nigerijski studenti, koji su bili na stonoteniskom turniru, tvrdili da ih je policija Hrvatske dovela do granice sa BiH, a da su im dokumenta ostala u hostelu u Zagrebu gdje su boravili. Nisu pronađeni dokumenti u hostelu, ali su ih naše institucije dobile od njihovog prijatelja. Studenti su na kraju otišli kući, ali je ostalo i dalje tajna koja je njihova stvarna namjera bila. Zbog svega se poteglo i pitanje, ko su osobe koje su ušle u BiH i prilikom identifikacije dali svoje podatke, jer kod sebe nemaju ni jedan dokument. Iz Službe za poslove sa strancima još ranije su rekli da je to problem, jer sa državama iz kojih dolaze, poput Afganistana, Pakistana i Maroka, nemaju saradnju.

“Mi prije svega moramo da se obratimo ambasadama koje su tu i pokušamo na osnovu izjave, uzimanje biometrijskih podataka, otisaka i fotografije, istanoviti da li se radi o državljaninu te zemlje, kako je izjavio taj migrant. Međutim, tu nailazimo na zid. Apsolutno ta saradnja je upitna, jer prođe 4-5 mjeseci da ne dobijemo apsolutno odgovor na naše zahtjeve”, kaže Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima BiH (25.08.2020).

Ipak, sprovedene su ranije akcije policije, kako bi se pokušali izdvojiti oni koji zaista žele u EU i onih koji migrantsku krizu koriste za krivična djela, naročito krijumčarenja istih. Akcije su sprovođene, a rezultat je ovaj…

“Služba za poslove sa strancima je zbog nezakonitog ulaska ili boravka izrekla mjeru protjerivanja za 101 stranog državljanina sa zabranom ulaska i boravka u Bosni i Hercegovini, među kojima su državljani Turske, Afganistana, Pakistana, Maroka, Alžira, Indije, Egipta, Iraka, Irana i Jemena. Navedena lica su stavljena pod nadzor u Imigracioni centar ili im je ograničeno kretanje na određeno mjesto do udaljenja sa teritorije Bosne i Hercegovine.”

No resorni ministar kaže kako nema bojazni od ozbiljnijih bezbjednosnih prijetnji po BiH, ali da među migrantima koji zaista žele bolji život u EU, prepoznaju se i oni koji životnu dramu migranata žele da iskoriste za ličnu korist.

“Sarađujemo i sa stranim službama i agencijama sa primjenom zakona. Mislim da će se te aktivnosti nastaviti u vremenu koje je pred nama i da je u ovom trenutku nekorektno špekulirati nekim prolaznim, uslovno rečeno, podacima. Ne prepoznajemo nikakvu urgentnu opasnost kojom se bavimo“, ističe Selmo Cikotić, ministar bezbjednosti BiH.

No, ipak na vlastima je da se ozbiljno uhvate u koštac sa pravom identifikacijom migranata, kako bi se znalo ko ulazi u BiH. Jer namjera svih nije ista.

“Prvi kontakt migranta sa Službom za strance treba da bude da se ide sa njegovom identifikacijom što je često nemoguće zato što on ne posjeduje dokumente, da li je namjerno ili svjesno ostavio ranije, ali to ne isključuje odgovornost države da primjene standarde prema tom građaninu i da ga upozna sa zakonodavstvom”, navodi Jasminka Džumhur, ombudsman BiH.

Struka kaže da bi BiH umnogome pomogli i susjedi, odnosno zemlje koje se nalaze na migrantskoj ruti, kako bi se razmjenjivali podaci, što bi umnogome pomoglo identifikaciji samih migranata. Problem je i u evidenciji.

“Određene agencije nisu unijele sva obrađena lica koja su registrirana priliom ulaska u BiH, kako bi se one mogle provući kroz te određene baze podataka. Zbog nedostatka i resursa i ljudstva, tehničkog potencijala, tako da su to stvari koje trebamo primarno uraditi”, zaključuje Nedžad Korajlić, Fakultet kriminalističkih nauka Sarajevo.

Evidentna je promjena strukture osoba koje ulaze u BiH. Porodica je sve manje, a sve više onih koje i dalje nazivamo ekonomskim migrantima. 

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad