Evropski parlament je usvojio dvije rezolucije o genocidu u Srebrenici. Portal europeanwesternbalkans.com je pitao tri članice Evropskog parlamenta o važnosti nove rezolucije o genocidu u Srebrenici koja bi mogla biti usvojena u julu u Strazburu.

Nova rezolucija je slična onoj iz 2009. godine. Spominje sve žrtve, važnost prevencije i kazne genocida i zločina protiv čovječnosti, naglašava politiku pomirenja i podržava proces pristupanja svih zemalja zapadnog Balkana u EU. Za sada ostaje čekanje kako bi se vidjelo hoće li biti konačna rezolucija i da li će izgledati drugačije, nakon izmjena i plenarne diskusije, ako Konferencija predsjednika Evropskog parlamenta odluči staviti usvajanje rezolucije u dnevni red.

Tekst rezolucije je predložio Ivan Jakovčić u ime ALDE grupe.

Za Jakovčića je manje važno da li će rezolucija biti prihvaćena kao dokument ili da li će glavna poruka rezolucije biti uključena u govor predsjednika Evropskog parlamenta Martina Schulza na plenarnoj sjednici koja će se održavati od 7. do 9. jula.

Prijedlog rezolucije poziva EU institucije da učine sve što je u njihovoj moći da se zločini poput onih počinjenih u julu 1995. godine u Srebrenici nikad više ne dese. Rezolucija također poziva Evropsko vijeće i Evropsku komisiju da, povodom dvadesete godišnjice genocida u Srebrenici, “pošalje jasnu poruku svim državama zapadnog Balkana da imaju evropsku perspektivu, i da se podrži proces proširenja kroz regionalnu saradnju”, zaključuje Jakovčić.

Govoreći za evropski zapadni Balkan, Franc Bogovič je rekao kako podržava prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici koju je podnio Ivan Jakovčić.

Za Bogoviča, dvadeseta godišnjica genocida u Srebrenici, najvećeg ratnog zločina u čovječanstvu u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, je prilika ne samo za EU i međunarodnu zajednicu, već i za zapadni Balkan da obilježi godišnjicu genocida sa većim EU integracijama i prekograničnom saradnjom u zapadnom Balkanu.

Također je rekao da snažno vjeruje da EU mora ubrzati proces proširenja EU i država zapadnog Balkana, i da “moramo predložiti jednostavnu evropsku perspektivu na ovom području”. Zbog toga on podržava prijedlog rezolucije genocida u Srebenici.

Tanja Fajon, Progresivac u Evropskom parlamentu, kazala je da finalna odluka usvojenja rezolucije o Srebrenici Evropskog parlamenta nije još jasna.

“Stranka S&D je odlučila dati podršku rezoluciji u subotu. Očekujemo da će konačna odluka biti donesena do kraja sedmice, ili prije”, naglasila je Fajon.

Za Fajon je veoma važno da Evropski parlament usvoji rezoluciju uoči dvadesete godišnjice genocida u Srebrenici. Iako ne postoji dokument koji može popraviti ono što se desilo, ali priznanje da je počinjen zločin genocida, koji je ostavio mnoge žrtve, uključujući bebe, djecu i žene i da se još uvijek traga za mnogim nestalim, mnogo će značiti onima koji su izgubili članove porodica i prijatelje.

Ona također vjeruje da se trajno pomirenje može desiti samo ako se otkrije cijela istina bez obzira što nije u interesu svih strana. Tek kada svi priznaju svoj dio krivnje i kad se jasno i glasno osudi, možemo razgovarati o početku procesa izmirenja, koji je esencijalan za regiju i za generacije prije nas.

“Jasno je da odgovornost vođa u BiH, ali također i u Evropi i svijetu, kada dođe do prepoznavanje i osude ovog zločina je veoma velika. Razumijevanje historije na neki način predstavlja upozorenje da takvi zločini u Evropi se ne smiju nikada ponoviti. Ustvari, mir nije nešto što nam je dato tek tako, već se konstantno moramo boriti za mir, dan za danom”, zaključila je Fajon za europeanwesternbalkans.com.

Ulrike Lunacek, potpredsjednica Evropskog parlamenta, kazala je da ona i njena grupa u Evropskom parlamentu podržavaju rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

Za Lunacek je važno da se ovom rezolucijom ponovo sjete sve žrtve genocida u Srebrenici iz 1995. godine i da se izraze najdublja žaljenja i saučešća porodici i preživjelima. No, kao što je izvještaj EP-a o napretku 2014. godine o BiH naveo da ova rezolucija treba i izraziti svoju podršku organizacijama poput Udruženja majki Srebrenice i enklava Žepe u pogledu njihove ključne uloge u podizanju svijesti i izgradnji šire osnove za pomirenje među svim građanima države.

“I posljednje, ali ne manje važno, EP kao i političke institucije, civilno društvo i građani BiH bi trebalo koristiti ovu godišnjicu masakra u Srebrenici kao priliku u cilju poboljšanja pomirenja i saradnje, što su ključni preduvjeti za sve države regije da idu naprijed na svome evropskom putu”, kazala je Lunacek.

Konferencija predsjednika Evropskog parlamenta će 2. jula odlučiti da li će rezolucija biti na dnevnom redu plenarne sjednice ili će biti otvorena izjava predsjednika Evropskog parlamenta Martina Schulza, kao i izjave lidera od skupine u Evropskom parlamentu.