Jasmin Emrić, zastupnik Stranke demokratske aktivnosti, govorio je za emisiju Dan uživo o situaciji sa Trgovskom gorom i migrantskom krizom na području Unsko-sanskog kantona.

Bosna i Hercegovina ima obavezu zaštititi Trgovsku goru na kojoj Republika Hrvatska planira gradnju odlagališta radioaktivnog nuklearnog otpada, poručeno je sa okruglog stola “Trgovska gora: aktuelno stanje iz ugla struke” održanog juče u Sarajevu, a u čijem radu su učešća uzeli i poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović i Jasmin Emrić. 

Emrić je za N1 komentarisao zbog čega BiH još uvijek nema ekspertski i pravni tim za rješavanje ovog problema, te je istakao kako bi
konkretan odgovor trebali dati članovi Vijeća ministara, koji su, po mišljenju Emrića, trebali usvojiti odluku o formiranju ekspertskog i pravnog tima koji je trebao izvršiti analizu i strategiju osporavanja da se odlaže radioaktivni otpad na granici sa Hrvatskom.

“Izjave ministara za praćenje ove situacije, odnosno izjave Košarca i Turković, zaključio sam da tu postoji nesporazum oko samog sastava ekspertskog tima. Turković je tvrdila da ekspertski tim koji je predložen, ima prevelik broj članova. U ranijem periodu jesu bile imenovane radne grupe koje su pratile aktivnosti oko odlaganja radioaktivnog otpada, ali te radne grupe su bile sastavljene od članova Parlamentarne skupštine, što znači da to nisu stručna tijela koja bi trebala ovu temu promatrati sa različitih stručnih aspekata“, komentarisao je Emrić.

Emrić je naglasio kako BiH već kasni sa uspostavljanjem ekspertskog i pravnog tima, iz razloga što, kako je naveo Emrić za N1, od 1999. godine traje aktivnost Hrvatske da uspostavi ovo odlagalište.

“Od tada, pa sve do danas, odnosno proteklo je 20 godina i nismo izradili niti jedan kvalitetan dokument koji daje odgovore na ono što je izradila Hrvatska. U novembru 2018. Hrvatska je usvojila nacionalni program provođenja radioaktivnog otpada i u tom nacionalnom programu jedina lokacija za odlaganje je upravo lokacija Čerkezovac. Tada je već trebalo da Vijeće ministara BiH i nadležne institucije izađu s jasnim dokumentom i stavom da za BiH to nije prihvatljivo i da se taj nacionalni program osporava“, istakao je.

Emrić je rekao i kako diplomatska aktivnost BiH bi trebalo da je više usmjerena ka tome da se predoči stav BiH u vezi sa odlagalištem radioaktivnog otpada te da je obaveza svih institucija da iskoriste sve ono što im je na raspolaganju da ospore ovu odluku. 

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH na sjednici zakazanoj za 14. oktobar 2020. godine izjasniće se o Prijedlogu zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine. Emrić je jedan od predlagača ovog Zakona, a na pitanje vjeruje li da će dobiti potrebnu podršku u parlamentarnoj proceduri, Emrić je rekao kako nema optimistična očekivanja s obzirom na najave stranaka koje imaju većinu da im ovaj prijedlog nije prihvatljiv, što je bilo izraženo kod prvog čitanja, kako je rekao Emrić.

“Mi jesmo dobili velik broj amandmana, nadam se da će nakon što se svi amandmani realiziraju, da će neki biti prihvaćeni i da ovaj prijedlog zakona dobije većinu i u Predstavničkom domu i Domu naroda“, kazao je.

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Jasmin Emrić za N1 je komentarisao i situaciju u vezi sa migrantima u USK te naglasio kako ne vidim rješenje, da je sve u fazi razmatranja, iako je prošlo više od tri godine, kako je naveo, da u USK osjećaju teret migrantske krize.

“Konkretnog rješenja nema. Ono što se traži od vlasti USK je da objekt Bire stavi u upotrebu, što je neprihvatljivo, jer građani Bihaća od početka migrantske krize nemaju normalne tokove života. Razumijemo složenost ove situacije, ali očekujemo i dalje da se pomogne vlastima USK da prije ove zime pripreme uvjete kako bi se teret migrantske krize na jednostavniji način ovdje proživljavao“, komentarisao je.

Emrić je ponovio kako već tri godine pozivaju vlasti BiH da pomognu u ovoj krizi.

“U Predstavničkom domu sam predlagao nekoliko modela kako bi se omogućila fluktuacija migranata. Jedino je USK prihvatilište za migrante i očekuje se da ovo bude čekaonica za migrante dok ne pređu ilegalno granicu Evropske unije. Migranti žele u EU, ne žele da budu u BiH niti USK. Ako EU zatvori granice, a nama i dalje kaže da treba da prihvatamo migrante, šta to znači? To znači da oni u biti žele da migranti ovdje dođu, šalju im neke lažne nade da će oni nekada proći preko BiH u EU. Nažalost to se neće desiti jer oni ušvršćuju granicu. Mi ne možemo biti čekaonica za migrante. Želimo da se broj migranata ravnomjerno rasporedi na teritoriju cijele BiH i to trebaju da rade državne vlasti, da oni traže rješenje“, potcrtao je Emrić za N1.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad