Da bi se ekonomsko-investicijski plan Evropske komisije pokazao uspješnim, na vrhu piramide prioriteta je ubrzana reforma pravosuđa. To se najprije ogleda u izmjenama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine. I ranije je poručeno kako bez napretka u oblasti vladavine prava nema zelenog svjetla, odnosno kandidacijskog statusa za članstvo u EU.
O stanju u bosanskohercegovačkom pravosuđu je ispričano sve, ali nije promjenjeno ništa što bi ubrzalo reformu. Vladavina prava je zarobljena, ocjena je brojih domaćih i međunarodnih izvještaja. Negativnih kritika na rad pravosudnih institucija ne manjka, a reforma ove oblasti ključni je uslov za siguran put Bosne i Hercegovine pod EU okrilje.
“Potvrđujem da su nezavisnost pravosuđa i vladavina prava – prioriteti. Potrebna je ubrzana dinamika reformi i konkretni rezultati u ovoj oblasti. Vladavina prava je apsolutni preduslov za dolazak investitora i mora biti uspostavljenja snažna borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala”, kaže Oliver Varhelyi, komesar za proširenje Evropske unije.
No, oni koji zakone trebaju donositi ili mijenjati za sada nemaju konsenzus o tome – ko je kriv za ovakvo stanje u pravosuđu i kakav bi model odgovarao Bosni i Hercegovini.
“Problem je što mi ovdje dođemo pa nam kažu da ne funkcionišu pravni sistem, a u suštini ga oni kontrolišu. Savršeno se dobro zna da pojedini tužioci i sudije sa nivoa Bosne i Hercegovine, i danas, prije nego što nešto presude odlaze u strane ambasade da dobiju svoje mišljenje. To je neprihvatljivo, to nikako nezavisno pravosuđe, to je zavisno pravosuđe. Ukoliko uspijemo osloboditi pravosuđe stranog upliva i mi da napravimo naš sistem koji je održiv – to bi mogao da bude uspjeh i da nas vodi ka vladavini prava”, smatra Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH (SNSD).
“I sigurno, na kraju krajeva, pravi lijek za stanje u BiH u budućnosti i jeste vladavina prava po evropskom standardu. Nisam optimista da ćemo brzo doći do nekih rješenja, ali to je jedini ispravni put. Novi Zakon o Viskom sudskom i tužilačkom vijeću, novi ljudi jer i ovo što sada imamo moglo bi bolje funkcionisati sa ljudima koji bi to radilo dosljednije i koji bi manje pristajali na politički uticaj”, dodaje Bakir Izetbegović, član Kolegija Doma naroda PS BIH (SDA).
Od sredine ove godine aktivno radi i Privremena istražna parlamentarna komisija čiji članovi saslušavaju svjedoke, a predložiće i nove zakonske prijedloge. Kritike dosadašnjih svjedoka – osoba iz pravosudnih redova i stručnjaka iz oblasti prava, mahom su adresirane na Visoki sudski i tužilački savjet BiH i čelnog čovjeka institucije koji se svojevremeno našao u središtu afere poznatije kao “Potkivanje”.
“Sve su to ljudi koje svaki dan možete čuti na televiziji da govore jako loše o pravosuđu. Selekcija ljudi koji se pozivaju ide u smjeru utvrđivanja istine, nego sabiranja kritika”, tvrdi Milan Tegeltija, predsjednik VSTS-a BiH.
Da VSTS postaje otuđeni centar moći i da je zakon potrebno izmijeniti na način da se razdvoji tužilački i sudski savjet istražnoj komisiji rekao je predsjednik Suda BiH Ranko Debevac. Glavna tužiteljka Tužilaštva BiH Gordana Tadić još uvijek se nije odazvala pozivu za svjedočenje, a prošlo je više od pola godine od kako je posljednji put govorila pred parlamentarcima.
“Molim vas gospodo, pročitajte šta je predmet visoke korupcije. Nemojte misliti da u narednom periodu neće biti predmeta visoke korupcije. Biće ih – i to sa osuđujućim presudama. Odgovorno vam tvrdim da stanje u zemlji nije dobro”, poručuje Tadić.
Sve i da nema suprotstavljenih stavova – izbori i izborna kampanja kucaju na vrata što nije izgledan period u kojem se mogu očekivati izmjena zakona u oblasti bh. pravodsuđa.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
