Šta znamo o bosanskohercegovačkim rijekama, koliko ih pazimo I čuvamo? Hoćemo li izgubiti riječne bisere i jesu li najavljena nova zakonska rješenje zakasnila?
Da se rijeke u BiH suočavaju sa uništenjem zbog čega je neophodna brza reakcija nadležnih poručio je u svojoj objavi na Facebooku holivudski glumac Leonardo DiCaprio, citirajući pri tome izjavu premijera Federacije
“Nisam mislio da taj veliki svijet uopće gleda šta radi ovaj naš mali. Stanovište koje sam iznio je moje lično”, kazao je Novalić
Da je DiCaprio u SDA, a Novalić na Titaniku reakcije su na društvenim mrežama, no daleko od sarkazma rečenica Novalića kojom poručuje:
“Šteta je velika, a korist mala, odnosno privatna”.
Isto smatra i još jedan Leonardo, nevladina organizacija iz majevačkog Priboja članice Koalicije za zaštitu rijeka iz koje poručuju da su nadležne institucije u sprezi sa tajkunima, najveći neprijatilji prirodnog okruženja
“Uz korupciju i probleme koji prate ekološka privređivanja u BiH došli smo do tog nivoa da je izgradnja MHE u interesu pojedinaca, ne nikako društva, a velika šteta i opasnost po lokalnu zajednicu i sredine u kojima živimo“, kazao je Boško Nikolić, NVO Eko Leonardo.
“Oko 50 posto na teritoriji cijele BiH građana i građanki nije nije priključeno na javni sistem vodosnadbijevanja, znači mi imamo jedan nonsens”, kazala je Alma Midžić, Udruženje Crvena.
Profit ili ne, odnos prema prirodi neće se promijeniti ukoliko je svijest ispravna, smatraju anketirani građani. Konstatuju da je nemarnost društva prema vodama općenito ogromna:
“Nedovoljno. Najviše smeća bacamo, uopšte ne pazimo na njih”
“Zakon to treba da reguliše. Upotreba kesa, bacanje smeća I kažnjavanje onih koji krše zakone”
“Tužno je to što sam nedavno pila Miljacku na izvoru, ali kad dođete ovdje i to nekome kažete to izgleda apsurdno”.
Agencije za vodne slivove Jadranskog mora i Save, vode brigu o vodotocima prve kategorije, ali preko 90 posto planiranih minihidrocentrala je na vodotocima druge kategorije koje su u nadležnosti nižih nivoa vlasti. Direktori ovih institucija smatraju da su nejasne zakonske regulative, nepoštivanje ekološki prihvatljivog protoka, ali i pitanje prostornog planiranja ključni u rješavanju odnosa prema vodotocima.
“Nepoštivanje ekološki prihvatljivog protoka izgradnja malih hidrocentrala u nizu, to kumulativno pogubno za čitav vodotok”, kazao je Sejad Delić, direktor Agencije za vodno područje rijeke Save.
“Ključni sektor koji bi u svemu trebao voditi računa jeste prostorno planiranje i kada se na razini prostorno-planske, odnosno namjene površina kojom se utvrđuje šta bi se to nešto moglo graditi, ne provedu adekvatne priče strateška procjena utjecaja na okoliš, onda dolazimo u situaciju kakvu dolazimo”, kazao je Damir Mrđen, direktor Agencije za vodno područje Jadranskog mora.
No osim filmskih zvijezda interes za vode oduvijek je jedan od geopolitičkih ciljeva. Nakon nedavnog obraćanja u Briselu Evropskog komesara za susjedstvo i proširenje Olivera Varhelja jasno je naglašeno da između ostalih investicija EU planira izdvojiti značajna sredstva i za hidroenergiju i iskorištavanje hidropotencijala Zapadnog Balkana. Hoće li buduće generacije prisustvovati privatizaciji vode?
Alma Midžić iz Udruženja Crvena naglašava da je voda zajedničko dobro te poručuje da Evropska unija ne može donositi takve odluke
“Oni isto tako nemaju pravo ni da se mješaju u unutrašnje stvari zemalja. Znam da smo mi u procesu pristupanja, ali i tom procesu pristupanja se mora razgovarati, moramo definisati šta to znači”, istakla je.
Iz nevladinog sektora poručuju – izuzetno je važan pritisak građana i građanki i lokalne zajednice. Bez toga bosanskohercegovačke rijeke nalaze se u nemilosrdnim raljama kapitalizma, politike ili neznanja i nemoći nadležnih da odbrane najveće blago koje ova zemlja posjeduje.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
