Iako je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijela Odluku o zaključivanju i potvrđivanju Centralnog biračkog spiska za Lokalne izbore 2020. godine, i dalje primaju žalbe građana koji sumnjaju da su njihovi lični podaci ukradeni. Sve sumnjive kovertirane glasove iz inostranstva slat će zajedno sa izjavama građana, ali ne u Glavni centar za brojanje, već u Tužilaštvo. Za to vrijeme Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH kaže da na ovaj vid izbornih prevara upozorava CIK od 2012. godine.

U posljednjih 20 godina Boro Kvrgić glasa u Zavodu distrofičara u Banjaluci. Tu živi i radi. Prijateljica mu je javila da se njegovo ime nalazi na spisku birača iz Srbije.

Kopije ličnih dokumenata ostavljao je u mnogim institucijama, pa ne može da tvrdi odakle je zloupotreba potekla.

“Na više mjesta smo mi papirologiju neku ganjali, za ličnu invalidninu, tuđu, njegu i pomoć. Naši podaci su u bankama, ne znam ni ja… Mogu na sve da sumnjam, ne znam iz kog izvora je to poteklo, da li se to i prije dešavalo? Možda jeste, ali da niko na to nije upozorio. Ja sam prijavio svoj slučaj CIK-u. Žena mi je tako rekla, da ću moći da glasam na nepotvrđenim glasačkim listićima”, priča Kvrgić, PzD Banjaluka.

Nije Boro jedini koji u neznanju glasa konkretno u Novom Sadu. Od blizu 120.000 prijava za glasanje putem pošte, što je skoro duplo više nego prije četiri godine, CIK je zbog nepravilnosti odbio blizu 30.000 prijava. Primljeno je blizu 3.500 žalbi koje se rješavaju, iako je spisak zaključen.

Svi sumnjivi glasovi poštom iz inostranstva mogli bi završiti pred tužiocem.

No, pred sudom će završiti još jedan spor institucija. Umjesto da rade zajedno u istom, javnom interesu, CIK i Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH svako malo se tuže.

Ovaj put razlog je skidanje javno dostupnog spiska birača iz inostranstva sa sajta CIK-a, na zahtjev Agencije.

“Znate kako u narodu za nekoga kažu, krije godine kao zmija noge. To je za nekoga bitan podatak u smislu zaštite njegove privatnosti. Mi smo duboko ubijeđeni da smo pomogli i vladavini prava i poštvanju ljudskih prava”, smatra Petar Kovačević, Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH.

Zbog slične stvari, po žalbi pojedinca (izbori 2012) CIK je 2014. izgubio upravni spor protiv Agencije.

“Dakle, oni su trebali od tada se posvetiti na pravi način, ovome o čemu govorim, da nije dovoljna kopija lične karte da se promijeni biračka opcija, pa da se za isto lice pet, šest puta podnosi, a da oni to po automatizmu vode u spisak iz inostranstva”, tvrdi Kovačević.

Dok se dvoje svađa, neko treći profitira. Ko i sa kojih IP adresa su poslate hiljade fiktivnih prijava lako je provjeriti, ali niko to ne radi. U MUP-u RS kratko saopštavaju da CIK ako sumnja na malverzacije i nezakonitosti dužan je obavijestiti policiju i Tužilaštvo.

Ono državno, primilo je prijave CIK-a o izbornim neregularnostima i formiralo određene predmete.

Većina političara saglasna je da:

“Ja mislim da se cijeli ovaj proces pokazao u velikom neredu. Tu treba mnogo kontrole i uvođenja reda”, poručuje Željka Cvijanović, potpredsjednica SNSD.

Tri dana do početka zvanične kampanje nadležne institucije tako prebacuju lopticu odgovornosti. Niko ne odgovora zbog činjenice da su mnogi građani prijavljeni za glasanje u Srbiji, u sjedištu sindikata, univerziteta, mesnica, prodavnica zdrave hrane… Na sve horski odgovor: Nije u našoj nadležnosti.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad