Iz Ministarstva civilnih poslova BiH su za N1 pojasnili koliko je osoba ove godine steklo pravo na bh. državljanstvo.
Koliko je osoba tokom ove godine, po osnovu porijekla, steklo bh. državljanstvo?
“Državljanstvo BiH po porijeklu u ovoj godini su stekla sva djeca čija su oba roditelja u trenutku rođenja imala državljanstvo BiH, bez obzira na to da li su rođeni u Bosni i Hercegovini ili inostranstvu. Oni koji su rođeni u Bosni i Hercegovini su evidentirani u odgovarajuće matične knjige, a za one koji su rođeni u inostranstvu podnose se zahtjevi za naknadni upis nadležnim matičnim uredima u Bosni i Hercegovini. Ako su rođeni poslije 01.01.1998. godine upis se vrši automatski, a ukoliko su rođeni prije stupanja na snagu zakona o državljanstvu BiH donosi se rješenje o naknadnom upisu.
Ukoliko je dijete rođeno u inostranstvu, a jedan roditelj mu je u trenutku rođenja bio državljanin BiH, a drugi roditelj mu je stranac može do navršene 23 godine da se prijavi nadležnom organu radi evidentiranja državljanstva po porijeklu u matične knjige”, navode iz MCP BiH.
“Ukoliko je dijete rođeno u inostranstvu prije 01.01.1998. godine, a jedan roditelj mu je u trenutku rođenja bio državljanin BiH, a drugi roditelj državljanin neke od republika bivše SFRJ smatra se državljaninom BiH. (nema ograničenja za evidentiranje do navršene 23 godine). Ovo je regulisano članom 4. stav 1. tačka 4. Zakona o državljanstvu BiH – Prečišćeni tekst ”Službeni list Republike BiH” br.30/96). Sva ova lica su preuzeta u državljanstvo BiH Zakonom o državljanstvu BiH koji je stupio na snagu 01.01.1998. godine.
Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine nema podatke o broju lica koja su stekla državljanstvo BiH porijeklom, koji su rođeni u Bosni i Hercegovini. Nemamo podatke ni o broju lica koja su stekla državljanstvo BiH po porijeklu, a koja su rođena u inostranstvu poslije 01.01.1998. godine jer se upis vrši automatski. Sigurno da je veliki broj lica koja su rođenjem u inostranstvu stekla državljanstvo BiH, ali to nije prijavljeno nadležnim organima BiH, jer ispunjavaju uslove za neko drugo državljanstvo i upitno je da li će bilo kad pokrenuti postupak za evidentiranje svog državljanstva BiH u matične knjige.
Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine posjeduje samo podatke za lica koja su državljanstvo BiH stekla po propisima Republike Bosne i Hercegovine, jer se obavezno donosi rješenje koje se uz kopiju spisa u roku od tri dana po donošenju dostavlja Ministartsvu civilnih poslova BiH. Ukoliko Ministarstvo civilnih poslova BiH smatra da nisu ispunjeni uslovi za naknadni upis o tome u pisanoj formi obavještava nadležni organ u roku od 30 dana od dana prijema rješenja. Obavještenje sadrži mišljenje o načinu primjene uputstva u konkretnom slučaju. Međutim ne evidentira se posebno pravni osnov za naknadni upis, a može biti: porijeklo, rođenje na teritoriji BiH, naturalizacija, boravak/prebivalište državljana SFRJ na teritoriji BiH na dan 06. april 1992. godine.
U 2020. godini je izvršen naknadni upis činjenice državljanstva BiH za 1.112 lica”, dodaju u odgovoru.
Iz koje države je najviše onih koji su tražili državljanstvo na osnovu porijekla?
Kada je u pitanju naknadni upis činjenice državljanstva irelevantno je da li i u kojoj državi podnosilac zahjteva ima boravak/prebivalište. Taj podatak se ne evidentira. Evidentira se podatak o državi rođenja.
U ovoj 2020. godini do sada je evidnetirano 1.112 rješenja o naknadnom upisu. Od ovog broja 429 lica je rođeno u Srbiji, 289 u Hrvatskoj, 236 u Bosni i Hercegovini, 58 u Sloveniji, 32 u SR Njemačkoj, 17 Austrija, po 6 SAD, Crna Gora i Makedonija itd.
Ističemo da veći broj lica koja stiču državljanstvo SR Njemačke ili Austrije moraju podnijeti zahtjev za naknadni upis, a zatim se odreći državljanstva BiH, jer im to traže nadležni organi ovih država.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
