Nakon brojnih nejasnoća oko učešća BiH na samitu u Sofiji, u javnosti se postavlja pitanje rada i rezultata državnih institucija. U vrijeme pandemije, u drugi plan pale su brojne važne teme a sjednica državnog Parlamenta, Predsjedništva pa i Vijeća ministara gotovo da i nema. Ovakvo stanje ne iznenađuje analitičare, a čini se, ni građane.
U kalendaru Parlamentarne skupštine BiH za novembar samo su četiri sjednice – jedne komisije, dva odbora i vijeća nacionalnih manjina. Predstavnički i Dom naroda ne zasjedaju. I to čini se, nikoga ne zabrinjava mnogo.
”Ova zemlja funkcioniše samo u dva slučaja: kada se napravi enorman pritisak međunarodnih faktora, tada se nešto usvoji ili pokrene, a drugi slučaj je kada se ukaže prilika za novim zaduživanjem. Treći slučaj ne postoji. I jako je teško organizvati sjednicu Parlamenta a kamoli donijeti bilo kakve odluke kada skoro dvije trećine državnog aparata radi sve da se ne učini ništa“, istakao je Denis Čarkadžić, istraživač ”Istinomjera”, magistar EU integracija.
Da se mora raditi i izaći iz ”predizborne hibernacije”, kako ju je sam nazvao poručuje i Denis Zvizdić, koji je u parlamentarnu proceduru uputio 16 inicijativa. Sve su, kaže, važne ali neke su prioriteti.
”Riječ je o 3 ili 4 inicijative za efikasniju borbu protiv posljedica pandemije korona virusa, dakle za zaštitu javnog zdravlja i ekonomski oporavak BiH. A poslije toga bi dao prednost inicijativama koje treba na planski način da razvijaju BiH“, rekao je Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PS BiH.
O reformama koje bi trebale razvijati BiH rijetko se odlučuje. Čak i kada se sjednice održe, rezultati su skromni. To je još vidljivije u vrijeme pandemije korona virusa.
”Vidjeli smo šta su uradili, zaposlili su par stotina ljudi u administraciji. U momentu kad ljudi umiru od gladi, umiru od bolesti, oni zapošljavaju ljude za koje se zna da su administrativni višak. Jedna od odluka koju su usvojili je i da se zabrani dijaspori ulazak u zemlju, da se zabrani roditeljima da vide svoju djecu, sastajali su se jedino da traže kredite…to je jezivo”, naveo je Draško Aćimović, ekonomski analitičar.
Za to vrijeme, na usvajanje čekaju mnogi zakoni i reforme. Njih najviše očekuju građani, ali i EU, čija članica BiH želi biti.
”Postoji jako puno ljudi koji razgovaraju o tome da li je BiH potreban evropski put, ili onaj OHR-ovski ili neki drugi koji bi se iskoristio da bi se u BiH poboljšale reforme”, mišljenja je Adi Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost.
U teškoj epidemiološkoj, političkoj i ekonomskoj situaciji, potreba za suštinskim reformama vidljivija je nego ikada. No, dok ne prođu izbori, čini se,nije realno očekivati da se na dnevnom redu institucija nađu krupne odluke.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
