Osim izbjegavanja okupljanja, poštivanja razmaka, nošenja maske... unaprijeđenje imuniteta postalo je imperativ u borbi protiv virusa. Kada već dođe do zaraze, u liječenju se najčešće primjenjuju antibiotici. No, kada i na koji način je njihova uporaba opravdana?
Antibiotik u rukama infektologa je kao nož u rukama hirurga. Može donijeti dobro, ali može nanijeti i veliku štetu. Racionalna upotreba antibiotika u vrijeme pandemije korona virusa je najvažnija.
Midhat Dedić nema pozitivno iskustvo u liječenju COVID-19. Nakon što je dobio pozitivan test, snimio je pluća. Prvi put su mu rekli da upale nema, drugi put da ima. Dobio je antibiotike. Uputu kako ih treba piti izdala je medicinska sestra.
“Ja sam nazvao ambulantu pitao da razgovaram sa doktoricom, sestrica mi je rekla da nema vremena. Pitao sam kako se pije ovaj antibiotik, rekla mi je ‘pa Boga ti jednu ujutru jednu naveče’. Obzirom da nisam medicinski radnik pio sam tako, a ispostavilo se da je to jako opasno jer je antibiotik jak. Onda sam nazvao doktoricu i rekao joj da će mi faliti antibiotika jer sam skoro sve popio. Na šta je ona rekla da je propisala koliko treba, i stvarno se doktorica zabrinula što je to tako”, priča Dedić.
Sistem opisuje kao spor i rutinski. A rutina je nešto što je najopasnije u liječenju pacijenata u ovom trenutku. Da bi se antibiotik dao, mora postojati indikacija – mišljenja su infektolozi i imunolozi.
“Vidite da nema lijeka za virus. Kada se daje antibiotik on se daje kao sekundarna preventiva protiv infekcije bakterije. Morate imati dokaz da je bakterija inficirala organizam, kliničke ili laboratorijske nalaze ili empirijski iskustveno kao što su imunolozi i infektolozi daje da se ne bi raširilo. Kada ima životno ugroženog pacijenta ne možete čekati nalaz”, kaže Jasenko Karamehić, imunolog.
Ali se ne može ni se topom gađati mušica – dodaje. Aktivnom i širokom upotrebom antibiotika može se stvoriti rezistencija njih, a onda su posljedice mnogostruke.
“Ukoliko dođe do rezistencije na antibiotike mi gubimo oružje kada nam taj antibiotik bude neophodan. Tada posežemo za mnogo snažnijim antibioticima koji pored svojih pozitivnih efekata imaju i prisutne efekte i upotreba takvih antibiotika može dovesti do pogoršanja zdravstvenog stanja pacijenata”, pojašnjava Bakir Nakaš, infektolog.
Dakle, antibiotici mogu spasiti život, ali se ne smiju uzimati bez odobrenja ljekara. Da bi upotreba bila valjana do kraja, potrebno je da ljekar nadzire proces liječenja pacijenta. Je li to slučaj u pandemiji, zaključite sami.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
