Jedan od glavnih pregovarača SAD-a: Ključna greška Daytona

Vijesti 21. nov 202022:16 > 22:22
Glas Amerike

Kada su se početkom novembra 1995. godine lideri Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske okupili u Daytonu, u američkoj državi Ohio, rat u BiH bio je duboko ušao u četvrtu godinu. Blizu 100.000 ljudi je ubijeno, srpske snage su počinile genocid u Srebrenici, a glavni grad Sarajevo držale pod opsadom.

Nakon brojnih neuspjelih pokušaja pregovora, Sjedinjene Države su zadatak povjerile diplomati Richardu Holbrookeu koji je tri strane doveo u Dayton i dogovorio mir. Sukobi su morali biti prekinuti, a garant mira bio je NATO koji je u BiH rasporedio blizu 60.000 vojnika.

Sporazumom je potvrđena nezavisnost BiH, ali je zemlja podijeljena na dva entiteta sa značajnim stepenom autonomije – Federaciju BiH i Republiku Srpsku – što i danas stvara probleme u funkcionisanju.

Među Holbrookeovim saradnicima bio je James Pardew, kao predstavnik američkog sekretara odbrane. U pregovarački tim je ušao nakon što su njegov prethodnik i još dva člana tima u avgustu 1995. poginuli u saobraćajnoj nesreći na planini Igman prilikom putovanja u Sarajevo.

Pardew za Glas Amerike kaže da je u periodu prije Daytona najveći izazov bila složenost pregovaračkog procesa koji je podrazumijevao brojna putovanja u evropske prijestolnice, saradnju sa međunarodnim organizacijama poput NATO-a ili UN-a, te pregovore sa liderima koji su imali zacementirane pozicije.

„Morali smo se baviti Slobodanom Miloševićem u Beogradu, što je bilo izazovno i teško. Bio je vrlo lukava osoba i stvorio je tu fikciju da nekako nije uključen u rat u Bosni. To je sve bilo neistina. Ali svaki od lidera, Izetbegović sa bosanskim muslimanima, Tuđman u Hrvatskoj i drugi, svako od njih imao je svoje interese i svoje agende. A Holbrooke je morao krivudati kroz njih“, prisjeća se Pardew.

Kulminacija se dogodila na pregovorima u zračnoj bazi Wright-Patterson u Daytonu, gdje su lideri bivših jugoslovenskih država – Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević – dogovorili kraj rata. Sporazum je potpisan 21. novembra, a zvanično ratifikovan 14. decembra 1995. u Parizu.

Glavni cilj Daytona ispunjen

Daytonski sporazum je donio mir, ali brojni problemi su ostali neriješeni. Komplikovana teritorijalna i politička struktura otežavaju efikasno upravljanje, a veća pažnja je posvećena zaštiti etničkih grupa nego individualnih građanskih prava. Mnogi ratni zločinci ostali su nekažnjeni, a zemljom od sporazuma uglavnom upravljaju iste, nacionalne, stranke.

Robert Gelbard je u periodu od aprila 1997. do avgusta 1999. bio specijalni predstavnik Sjedinjenih Država za implementaciju Daytonskog sporazuma. Prethodno se također bavio regionom bivše Jugoslavije, uključujući i saradnju na planovima za hapšenje ratnih zločinaca.

„Otpor koji smo vidjeli kod nekih vlada u regionu, posebno kod Srbije, bio je izuzetan“, kaže Gelbard.

Ovaj bivši diplomata za Glas Amerike objašnjava da je prvi put u BiH putovao samo dvije sedmice nakon Daytonskog sporazuma, na zahtjev Richarda Holbrookea. Kaže da je kompromise poput mirovnog sporazuma lako kritizirati naknadno, ali da je on ispunio osnovni cilj – zaustavljanje ubijanja.

„Puno je problema s Daytonskim sporazumom, ali i dalje, 25 godina kasnije, mislim da je to bilo sjajno postignuće Richarda Holbrookea i onih koji su s njim radili“, navodi Gelbard. „Neuspjeh je nastao kasnije, kada su se stvari smirile, u nespremnosti međunarodne zajednice da stvori okolnosti kroz potrebnu političku volju da se to preispita, prepravi Ustav i stvori okruženje za pružanje drugačije vrste BiH koja bi bila uspješna država.“

James Pardew također kaže da je prioritet bio prekid rata, ali da je problem politička struktura koju je Dayton napravio:

„Jesmo li pravili greške? Naravno da jesmo. Nema savršenog pregovaranja. Ali rekao bih da je najveća davanje entitetima, Republici Srpskoj i Federaciji, toliko vlasti nad funkcioniranjem Bosne. Ne mislim da bismo mogli postići dogovor bez dva entiteta, ali mislim da smo mogli bolje odraditi posao ograničavanja moći koju entiteti imaju u remećenju države.“

Sjedinjene Države jesu odigrale ključnu ulogu u uspostavi mira, ali dugoročni cilj za BiH su bile evropske integracije. U proteklim godinama, bosanskohercegovački lideri su bezuspješno pokušavali izmijeniti Ustav, postići značajne reforme i ispuniti uslove za pristupanje Evropskoj uniji (EU), koja je i sama usporila pregovarački proces.

Opširnije na portalu Glas Amerike.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad