Bosna i Hercegovina je zatražila mišljenje Evropske komisije u vezi sa lijekom Remdesivir, a koji se daje isključivo kod pacijenata koji su razvili težu kliničku sliku prilikom oboljenja od novog korona virusa, saopćeno je za N1 iz Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine. No, šta to znači - hoće li i BiH uskoro imati obezbijeđen taj lijek za svoje građane?

Lijekovi koji se daju pacijentima koji su oboljeli od Covida-19, poput Remdesivira, Favire, ali i lijeka Regeneron koji je odobren u Sjedinjenim Američkim Državama, ne daju se u BiH, odnosno nisu odobreni za tržište naše zemlje, o čemu smo ranije pisali. Srbija i Hrvatska već imaju Remdesivir, a mi nijedan.

Na naše pitanje kada će u BiH biti konačno odobren jedan od tih lijekova, s obzirom da se nekim kanalima Remdesivir i Favira mogu pronaći u BiH ali po izuzetno visokim cijenama, iz Ministarstva civilnih poslova BiH su kazali da je naša zemlja naručila Remdesivir.

“U okviru Sporazuma o zajedničkoj javnoj nabavci zdravstvenih protivmjera (JPA), koji je uspostavljen od strane Evropske komisije 2014. godine, kojem je pristupila i Bosna i Hercegovina, koji je koordiniran od strane Ministarstva civilnih poslova BiH i koji se primjenjuje u slučajevima ozbiljnih prekograničnih prijetnji javnom zdravlju omogućavajući zajedničku kupovinu lijekova, medicinske opreme i potrepština, naručen je lijek Remedesivir“, rekli su.

“Kada govorimo o Remdesiviru bitno je naglasiti da se radi o lijeku koji je dobio dozvolu Evropske Unije za korišćenje u liječenju COVID-19 pacijenata. Remdesivir se prepisuje isključivo prema kategorizaciji težine kliničke slike (teška kritična COVID-19 bolest (MEWS ≥5)) i u bolničkim uslovima. Vodeći računa o studiji Svjetske zdravstvene organizacije u vezi sa efikasnošću Remdesivira, Bosna i Hercegovina je zatražila mišljenje Evropske komisije i od toga će zavisiti sve dalje aktivnosti u vezi sa nabavkom lijeka“, istakli su za N1.

U svijetu se uveliko govori o nabavci vakcina protiv Covida-19, a na naša pitanja šta je urađeno po tom pitanju u Bosni i Hercegovini, kao i o tome koji faktor odlučujući u nabavci vakcina protiv Covida – cijena ili učinkovitost, iz Ministarstva civilnih poslova BiH su kazali kako ovo ministarstvo napominje da je izuzetno bitno da je Bosna i Hercegovina dio COVAX mehanizama koji je kontrolisan od strane SZO, GAVI i CEPI.

“U skladu sa naručenih 1.232.000 doza potencijalne vakcine, Ministarstvo civilnih poslova BiH je u završnoj fazi odabira kompanije koja će izvršiti usluge skladištenja i transporta vakcina u BiH“, naglasili su.

Takođe, kako su naveli, Ministarstvo civilnih poslova BiH, slijedeći instrukcije nadležnih zdravstvenih institucija, potvrdilo je spremnost Bosne i Hercegovine da se u portofolio COVAX inicijative uvrste, između ostalih, i vakcine zasnovane na mRNA platformi (Pfizer, Moderna…)

Vodeći računa o izuzetno zahtjevnom temperaturnom režimu Pfizerove vakcine, Ministarstvo civilnih poslova BiH će slijedeći potrebu multisektorskog pristupa ovoj i svim nadolazećim aktivnostima u sklopu COVAX inicijative, održati i zajednički sastanak sljedećih institucija:

1. UNICEF;

2. Svjetska zdravstvena organizacija/Ured u BiH;

3. Svjetska banka;

4. Federalno ministarstvo zdravstva / Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH;

5. Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske / Institut za javno zdravstvo Republike Srpske;

6. Odjel za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta BiH;

7. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH;

8. Međunarodni aerodrom Sarajevo;

9. Kompanija skladištar i distributer.

“Zaključci sa sastanaka će biti biti u direktnoj vezi sa svim budućim aktivnostima u sklopu COVAX inicijative kojima ce se teziti optimalnoj mjeri koja se sa jedne strane odnosi na potrebu dolaska vakcine u BiH kao jednog od glavnih alata u borbi protiv COVID-19 zaraznog oboljenja a sa druge strane potrebe za pravilnim, potrebnim i mogućim procedurama ulaska, skladištenja i transporta vakcine u BiH“, rekli su nam.

Također, Ministarstvo civilnih poslova BiH posebno naglašava da se vakcine zasnovane na mRNA platformi ne odnose isključivo na Pfizer vakcine.

Pfizerova vakcina i vakcine svih ostalih proizvođača prvo moraju da dobiju odobrenje Savezne agencije za hranu i lijekove. Nakon toga ona treba da dobije odobrenje Evropske agencije za lijekove, i kada to prođe onda može da bude primjenjivana u zemljama EU.

“U svakoj od zemalja, vakcina mora da prođe i provjere domaće regulatorne agencije, u našem slučaju Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH“, kazali su za N1 iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Navode i da je BiH od COVAX-a zatražila mogućnost proširenja iskazanih potreba.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad