Prvi decembar, Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a obilježava se svake godine s ciljem podizanja svijesti javnosti o HIV/AIDS-u, pokazivanju solidarnosti prema oboljelima, djelovanju na smanjenje stigme i diskriminacije, kao i na skretanje pozornosti na opasnosti koje donosi rizično ponašanje.

Do 01.12.2020. godine, u Federaciji BiH je registrirano 249 osoba kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, od kojih je 105 razvilo AIDS, a u istom razdoblju 52 oboljele osobe su umrle. U 2020. godini, u Federaciji BiH je 12 novodijagnosticiranih, od čega su četiri oboljela razvila AIDS

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije, od 1994. pa na ovamo, najviše novootkrivenih slučajeva HIV-a bilo je 2019. godine.

Prosječna dob oboljelih je 35,4 godina.

Prema načinu prijenosa u ukupnom broju slučajeva dominantan način zaražavanja HIV-om bio je nezaštićeni spolni odnos i to homoseksualni (muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima– MSM) 52,4% i heteroseksualni s 40,8%. U posljednih nekoliko godina zabilježen je porast infekcije HIV-om među MSM populacijom, s najvećim zabilježenim brojem slučajeva u 2019. godini (19 slučajeva). Za 6,3% slučajeva način zaraze HIV-om je bio injekcionim korištenjem droga (nesterilan pribor).

Na osnovu dostavljenih prijava i analize podataka u Republici Srpskoj od prijave prvih slučajeva do sada su registrovane ukupno 133 oboljele osobe od HIV/AIDS-a. Od ukupnog broja registrovanih, od 1. decembra 2019. god. do sada, prijavljen je jedan novi slučaj obolijevanja od HIV-a, dok od AIDS-a nije prijavljen ni jedan slučaj oboljelih. U navedenom periodu su prijavljena i tri smrtna slučaja od AIDS-a koji su ranije prijavljeni kao HIV/AIDS. Novi registrovani oboljeli od HIV-a je osoba muškog pola, način prenosa infekcije je
homoseksualni i radi se o importovanom slučaju.

Na grafikonu 1. prikazana je distribucija prijavljenih HIV+, oboljelih i umrlih od AIDS-a
u periodu od 2002. do 2020. godine.

Analizom podataka svih prijavljenih u navedenom periodu, prema polnoj strukturi od 80% su osobe muškog pola, 19% ženskog, a jedan registrovani (1%) je nepoznatog polnog statusa.

Posmatrajući uzrast, najveći broj je registrovan u dobnoj skupini 30-39 godina i 50-59, zatim slijede 40-49, 20-29 i 0-9 godina, dok za 15 osoba koje su prijavljeni kao nosioci HIV-a ne postoje podaci o uzrastu, pa su označeni u grupi kao nepoznato.

U Republici Srpskoj se u sklopu redovnih aktivnosti u kontinuitetu provodi epidemiološki nadzor, nadzor i liječenje visokoaktivnom antiretrovirusnom terapijom osoba sa HIV/AIDSom, a posebna pažnja je posvećena ranom otkrivanju inficiranih virusom HIV-a.

Trenutno na Klinici za infektivne bolesti UKC Banja Luka antiretrovirusnom terapijom (ART) liječi se 58 osoba koje žive sa HIV/AIDS-om. Od posljedica AIDS-a u Republici Srpskoj do sada je umrlo 27 oboljelih osoba.

Na žalost, danas su oboljeli na meti predrasuda, koje se najviše ogledaju u oduzimanju osnovnih ljudskih prava, prava na liječenje, obrazovanje i rad. Ljudi se prvenstveno plaše otići na testiranje, najviše zbog reakcije njihove okoline na mogući pozitivni rezultat.

Podsjećamo na osnovne rizike za prenos HIV infekcije:

– seksualni kontakt (analni, vaginalni ili oralni) bez kondoma
– kontakt oštećene kože sa zaraženom krvlju (najčešće upotrebom korišćenog pribora za ubrizgavanje droge, a rjeđe deljenjem pribora za ličnu higijenu (četkica za zube, brijač) i upotrebom korišćenog pribora tokom tetovaže, pirsinga ili akunpunkture)
– sa majke inficirane HIV-om na bebu tokom trudnoće, porođaja i dojenja

Kako se HIV ne može prenijeti:

– putem vazduha (kašljanjem, kijanjem, rukovanjem, grljenjem, ljubljenjem i drugim uobičajenim kontaktima)
boravkom ili radom u istoj prostoriji, dodirivanjem predmeta (telefona, kompjutera, novca)
– korišćenjem javnih toaleta, bazena
– upotrebom istog pribora za jelo, peškira, posteljine
– ujedom komaraca i drugih insekata tokom uobičajene nege bolesnika inficiranog HIV-om
pljuvačkom, suzama ili znojem koji nije pomiješan sa krvlju HIV pozitivne osobe