Dejtonski mirovni sporazum ispunio svoju prvobitnu zadaću, očuvao je mir. Nedostaci sporazuma moraju i mogu biti popravljeni, poručeno je večeras u sarajevskoj Vijećnici na svečanoj ceremoniji upriličenoj u povodu 25. godišnjice potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

Na samom početku programa Kamerni orkestar Sarajevske filharmonije je, u povodu 25 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, izveo 25. simfoniju Wolfganga Amadeusa Mozarta.

Inzko: Dayton je omogućio dvije stvari, a to su mir i jedna BiH

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko podsjetio je kako je nakon oko 30 pokušaja da se zaustavi rat, tek Dejtonski sporazum donio uspjeh i mir u BiH.

Uputivši čestitku svim građanima BiH u povodu 25. godišnjice od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, Inzko je kazao kako je Dayton omogućio dvije stvari, a to su mir i jednu BiH.

“Imamo jednu BiH za sve, gdje ima mjesta za sve. A kao što znate, kad čeljad nisu bijesna, ni kuća nije tijesna. Mir je samo početak, trebamo zajedno graditi dalje, tu smo svi da to učinimo”, poručio je Inzko.

– Turković: Snažnije raditi da BiH postane moderna i prosperitetna evropska zemlja –

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković kazala je kako je prije 25 godina u Parizu potpisan sporazum koji je prekinuo najveće stradanje ljudi na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.

Turković je kazala kako je u proteklih 25 godina, uz pomoć međunarodne zajednice, učinjeno mnogo i može se slobodno reći da je Dejtonski mirovni sporazum velikim dijelom ispunio svoju prvobitnu zadaću, očuvao je mir.

“BiH danas se nalazi na razmeđi između teške prošlosti i bolje budućnosti. Raduje nas angažman naših prijatelja koji ulažu napore kako bi naša zemlja nastavila integracijske procese koje smo usvojili kroz naše strateške dokumente. Želim i da se obavežemo da ćemo još više i snažnije raditi kako bi BiH postala moderna i prosperitetna evropska zemlja u kojoj će svi građani imati jednaka prava i jednake mogućnosti”, zaključila je Turković.

– Nelson: Vrijeme je za korake ključne za budućnost BiH –

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Eric Nelson rekao je kako je kako je primarni cilj Daytona bio okvir kojim je postavljen temelj mira i osigurao put do pomirenja kako BiH postala funkcionalno demokratsko društvo.

“Održao je mir i omogućio BiH da krene putem ka EU-u, ali sada je vrijeme da se naprave naredni koraci, ključni za budućnost. Kako bismo to uradili moramo unaprijediti sporazum jer namjena nikad nije bila da bude vječan. Njegovi nedostaci moraju i mogu biti popravljeni”, rekao je Nelson.

Dalje je rekao kako mladi ljudi u BiH, koji su istinska snaga ove zemlje, ne žele i dalje biti zarobljeni u prošlosti, te kako je njima daleko važnija BiH 2030. godine od BiH 1995.

“Građani saslužuju svjetliju budućnost u stabilnoj, prosperitetnoj i demokratskoj BiH, članici evroatlanske zajednice. SAD će iz dana u dan podržavati njihova zalaganja da ovu viziju pretvore u stvarnost”, zaključio je Nelson.

Šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnika EU-a Johan Sattler kazao je da je danas, kada slavimo 25 godina mira, krajnje vrijeme da pričamo o boljoj sadašnjosti i budućnosti.

“Kao što je i Helmut Kohl rekao tokom potpisivanja,, ‘mir mora biti više od odsustva rata’, on mora biti više od onoga kako se ovdje kaže ‘samo neka ne puca’. Građani zaslužuju i traže život bez straha, bez siromaštva i stalnih političkih kriza”, poručio je Sattler.

– Cavusoglu: Cijenimo naše različitosti, one su naše bogatstvo –

Ministar vanjskih poslova Turske Mevlut Cavusloglu kazao je kako je Dejtonski sporazum donio toliko potreban mir ljudima BiH nakon godina žestokih sukoba, te kako su njime okončani rat i genocid u BiH. Poručio je kako su cjelovitost, jedinstvo i suverenitet BiH od krucijalne važnosti za Tursku. Također su ključni elementi za održavanje mira na Balkanu i šire.

Naglasio je kako njegova zemlja istovremeno podržava napredak BiH na putu evroatlantskih integracija.

“Postignuća Daytona su izuzetna. Ipak, mnoge stvari su se promijenile tokom zadnjeg četvrt stoljeća. Zato se moramo prilagoditi novim realnostima. Mora postojati sistem koji bolje funkcioniše i koji će unaprijediti dobrobit svih građana BiH. Dok gledamo u budućnost ne trebamo zaboraviti prošlost. Patnja nevinih ljudi tokom opsade Sarajeva i genocida u Srebrenici su još uvijek u svježem sjećanju”, rekao je Cavusoglu.

Podvukao je kako pravda i mir idu zajedno, te kako jezik mržnje, netolerancije, kulturne i etničke podjele ili ultarnacinolizam ne donose ništa osim patnje.

“Trebamo cijeniti svoje kulturološke različitosti. One su naše bogatstvo. Poštovanje drugog je ključ za miroljubiv suživot. To se ne odnosi samo na Balkan već na šire područje Evrope i cijelog svijeta”, poručio je Cavusoglu, zaključivši svoju poruku riječima: “Budućnost je lakša kad smo zajedno.”

– Poruke brojnih državnika –

Nakon obraćanja na svečanosti u Vijećnici puštene su videoporuke koje su uputili brojni svjetski državnici, među kojima bivši predsjednik SAD-a Bill Clinton, ministar vanjskih poslova Francuske Le Drian, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres, generalna sekretarka Vijeća Evrope Marija Pejčinović Burić, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, premijer Albanije i predsjedavajući OSCE-a Edi Rama, predsjednik Austrije Alexander Van der Bellen, predsjednik Slovenije Borut Pahor, premijer Španije Pedro Sanchez, visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell, ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Mass, ministar vanjskih poslova Holandije Stef Blok.

Prije 25 godina, u vojnoj bazi Wright-Petterson u gradiću Daytonu, američkoj državi Ohio, parafiran je Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum.

Ovim dokumentom službeno je okončan skoro četverogodišnji rat, a Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih, i dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske.

Glavni akteri mirovnih pregovora bili su u konačnici i potpisnici Dejtonskog sporazuma – predsjednik RBiH Alija Izetbegović, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman te srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, 14. decembra 1995. godine u Elizejskoj palati u Parizu. Sve tri države nastale su raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.