Sutra je 25. godišnjica potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u Parizu. Od tada do danas, Bosna i Hercegovina i dalje je, po nekima u okovima ovog dokumenta, po drugima u hibridnoj i izmijenjenoj verziji dejtonskog ustava. Diplomate zapadnih zemalja ističu kako je vrijeme za nadogradnju Bosne i Hercegovine, kao ravnopravne zemlje u evropskoj porodici. No, ostaje pitanje može li do tih promjena doći, jer i dalje postoje čvrsti stavovi o vraćanju izvornom Dejtonu.
Međunarodna zajednica jedinstvena je oko jednog – Dejtonski sporazum je odradio dobar posao. No, pogled u budućnost ne vodi sve ka istom horizontu. Promjene – za i protiv, i kojom metodom.
“Dayton nikome ne daje pravo da osporava ovu zemlju niti njene ljude. On svakom građaninu daje pravo da gradi pristojan život u dostojanstvu i sigurnosti”, kazao je Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH.
“Sve eventualne promjene tog dokumenta moguće su samo na osnovu konsenzusa tri konstitutivna naroda i oba entiteta”, kazao je Petar Ivancov, ruski veleposlanik.
Da je vrijeme da se sporazum unaprijedi, stanovišta a je američki ambasador Eric Nelson. Iz Sarajeva radovanje, iz Banjaluke aplauz izostaje.
“Konačno je došao pravi trenutak da se aktivira visoki predstavnik. Na taj način, država BiH bi se osposobila da samostalno izvršava svoje obaveze”, smatra Lada Sadiković, profesor ustavnog prava.
“Ključna kočnica za razvoj BiH je to što politički predstavnici bošnjačkog naroda nikako ne žele da prihvate realnost i nikako ne žele da prihvate činjenicu da smo dobili Dejtonski sporazum i da BiH može da postoji na način na koji je to rečeno u Dejtonskom sporazumu”, kazao je Radovan Kovačević, SNSD.
Snažna ofenziva Zagreba u obrani hrvatskih interesa u BiH, ne posustaje.
“Da se osigura jednakopravnost i konstitutivnog hrvatskog naroda u cjelini i ispod tog se neće ići. Hrvatska će tu se postaviti vrlo tvrdo, braneći interese hrvatskog naroda u BiH”, istakao je Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora.
Najviše državne institucije suzdržavaju se od velikih obećanja. Zajednička izjava Predsjedništva, u povodu četvrt stoljeća Dejtona, zadržava se na floskulama:
“Danas je jedinstvena prilika da pošaljemo poruku kojom ćemo na pravi način ukazati na važnost jačanja povjerenja, mira i međusobnog poštovanja među svim narodima i građanima u Bosni i Hercegovini, svim njenim dijelovima, entitetima, Brčko distriktu BiH, kantonima, gradovima i općinama”.
A da bez rada, I suradnje u donošenju odluka nema ni rezultata, podsjetnik je iz Washingtona I Brisela.
“Ove stvari će pomoći da se prevlada politički zastoj i otvore mnoge nove mogućnosti, uključujući u konačnici i vaše mjesto u NATO-u, evropskoj i široj međunarodnoj zajednici, te privlačenje više investicija i šansi”, kazao je Bill Clinton, bivši predsjednik SAD-a.
“Budućnost Bosne i Hercegovine nalazi se u Evropskoj uniji. To je naš zajednički cilj i opredjeljenje. Da bi se taj cilj postigao, političko vođstvo ove zemlje također će morati preuzeti odgovornost da djeluje kako bi omogućili reforme koje su ovoj zemlji potrebne”, kazao je Josep Borrell, potpredsjednik Europske komisije.
“Apeliramo na Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i lidere političkih stranaka da se ujedine u postizanju stvarnog i opipljivog napretka u provođenju onoga što je potrebno da se dobije kandidatski status od EU”, poručio je Matthew Palmer, specijalni izaslanik američkog State Departmenta za Balkan i zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD-a.
Međunarodne misije pozivaju političke lidere da se ugledaju na građane, jer oni već rade zajedno. Tako “mogu postići više i izgraditi trajniji mir i prosperitetnije mjesto za sve. To bi trebao biti primjer vođama kako ići naprijed na evropskom putu”, stoji u zajedničkoj izjavi OSCE-a UN-a, Vijeća Europe i Delegacije EU.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
